Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Preduzetnici prepoznaju prilike za povezivanje

Nataša Mikuš Žigman, državni sekretar Ministarstva ekonomije, privrede i obrta Republike Hrvatske
Piše: Ljiljana Staletović

Predlog srpskog predsednika Aleksandra Vučića o formiranju carinske unije u okviru država Zapadnog Balkana još uvek je tema rasprava u regionu. Nataša Mikuš Žigman, državni sekretar Ministarstva ekonomije, privrede i obrta Republike Hrvatske, u razgovoru za Srpsku ekonomiju ocenjuje da bilo koji način povezivanja ekonomije u kojoj se otklanjaju prepreke
u trgovini, što znači i povezivanje carinskih sistema tako da su srodni i da roba lakše protiče između zemalja, jeste pozitivan korak.

Kako to tumačite u procesu evropskih integracija?

Ono što treba imati na umu jeste da zemlje Zapadnog Balkana imaju ambiciju da se pridruže Evropskoj uniji i bilo kakva vrsta asocijacije tog tipa nužno bi trebalo da sledi zakonitosti carinske unije po kojima funkcionišu zemlje članice.

Koje su ključne barijere između zemalja Zapadnog Balkana, koje usporavaju napore za dublju ekonomsku saradnju?

Statistika pokazuje da integracija u ekonomskom smislu postoji. Ne bih rekla da su naše zemlje loše integrisane. Dobar primer predstavlja što se Hrvatska priključila Evropskoj uniji. Postojala je određena bojazan da će se trgovina u okviru CEFTA, iz koje je Hrvatska istupila, smanjiti, što se u suštini nije dogodilo. Dakle, trgovina je opstala na stabilnom nivou, postoji potencijal njenog rasta i ona se povećava. Ne vidim da postoje bitnije prepreke. Mislim da svi mi kao predstavnici zemalja i administracija podržavamo mere koje doprinose tome da privrednici lakše posluju, da nisu sprečeni administrativnim barijerama, da se kreiraju lakši uslovi poslovanja u svakoj od naših zemalja, a onda će preduzetnici u tim okvirima, koje država relaksira i čini ih povoljnim,

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna