Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ODRŽIVOST MAKEDONSKE EKONOMIJE

Piše: Mitko Arnaudov

Sistem privrednog prosperiteta koji je izgradila Makedonija u poslednjih deset godina pokazao se u praksi kao vrlo efikasan i predstavlja prekretnicu na putu ekonomskog razvoja. Kontinuirani napredak pokazao je da i male države mogu da postignu veliki ekonomski uspeh, iako ne poseduju prirodne resurse koji i dalje pokreću svetsku ekonomiju, kao što su nafta, gas ili kapaciteti za proizvodnju jeftine električne energije. Prema zvaničnim predviđanjima Ujedinjenih nacija za Republiku Makedoniju, u 2011. godini očekivao se ekonomski rast od 3%, dok je već u 2012. zabeleženo uvećanje od 4%.

Slična su bila i predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda, koja su ukazala da je makedonski ekonomski rast u 2014. godini 3,1%, što je tada za celi jedan procenat bilo više u odnosu na države regiona. Godine 2015. rast makedonske ekonomije bio je 3,26%, što ju je dovelo na vrh liste evropskih zemalja s najvećim ekonomskim rastom. Ukoliko napravimo presek za period od 2004. do 2014. godine, utvrdićemo prosečnu godišnju stopu rasta makedonske ekonomije od 2,4%, s tim što je u tom periodu zabeležan i istorijski rekord ekonomskog rasta ove države od 8,2% BDP u 2005. godini, dok je 2009. zabeležen i istorijski minimum, od minus 2,4% BDP. Takvi turbulentni, a vrlo često kontradiktorni trendovi ukazuju na to da ekonomija i privreda ove države i te kako zavise od evropskih, regionalnih i unutarpolitičkih tokova.

Individualni i korporativni porez u Republici Makedoniji iznose svega 10%, što zemlju čini vrlo atraktivnom za nove domaće i strane investicije, a podstiče i smanjenje nezaposlenosti, što je i dalje veoma usporeno. Stopa nezaposlenosti od 2008. godine stoji na 30% i beleži određene oscilacije između plus odnosno minus 1-2%, u zavisnosti od političkih prilika. Izborni period je veoma povoljan za otvaranje novih radnih mesta, i to svakako u javnom sektoru, koji je preobiman za kapacitete makedonske ekonomije.

Kao i u ostalim zemljama u tranziciji, dodatni balast za Makedoniju predstavlja takozvana siva ekonomska zona, koja beleži profit od 30-40% ukupnog društvenog proizvoda unutar države. Takvi negativni trendovi ozbiljno udaljavaju makedonsku državu i njenu ekonomiju od procesa održivog rasta i razvoja. Problem predstavlja i prevelika uloga sektora usluga, koji doslovce vlada makedonskim ekonomskim tokovima sa 60% udela, na račun industrije i poljoprivrede, koji, umesto da budu generatori ekonomskog prosperiteta, imaju samo 30% udela u ekonomiji Republike Makedonije.

Privatni sektor suočava se s problemima likvidnosti, i evidentno je optužuje državu da ne izmiruje obaveze na vreme i na taj način blokira „lanac“ platnih tokova. Makedonija je u 2012. godini zvanično ušla u recesiju. Iako je tokom 2008. i 2009. nekako uspevala da se održava u odnosu na ostale evropske ekonomije, usložnjavanje političkih tokova u zemlji u poslednje četiri godine imalo je ključan uticaj na razvoj privrede. U istoj godini struja u makedonskoj državi je poskupela za skoro 17%, odnosno prvo poskupljenje od 7% je realizovano u januaru, dok je u avgustu zabeleženo dodatno, i to za 10%.

Ostali naslovi

Izložba Johan Štraus – nova dimenzija povodom 200. rođendana kralja valcera
Srpska ekonomija
Digitalna produkcija prikazuje život i delo Johana Štrausa u svim njegovim dimenzijama, a postavljena je na površini od oko 900 m2 i nudi jedinstveni sistem slušalica koji je osetljiv na pokret. Izložba nudi multimedijalnu simfoniju zabave
Beč dobija novi istraživački centar za veštačku inteligenciju u oblasti biomedicine
Srpska ekonomija
Austrijska akademija nauka (ÖAW) i nemačka Fondacija Beringer Ingelhajm inicirali su osnivanje instituta AITHYRA u Beču, koji će koristiti veštačku inteligeciju za biomedicinska istraživanja, sa ciljem da se bolje razumeju bolesti i unaprede terapije
Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika