Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svi su fini kada kuva Mogerini

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Početkom nedelje u Briselu je održan novi regionalni samit. Na poziv Visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbednost Federike Mogerini na neformalnoj, ali radnoj večeri, okupili su se premijeri zapadno-balkanskih država. Oni su se sastali kako bi razmotrili trenutne pozicije i dalje perspektive na putu evropskih integracija. Susreti koje Mogerini organizuje za balkanske kandidate nisu novost, praktično „laka“ večera se uvek organizuje kada su prisutne „teške“ teme.

Premijeri su se na večeri okupili prvo krajem maja ove godine nakon velikih tenzija koje su bile prisutne u regionu na relacijama Beograd-Skoplje-Tirana, a zatim nešto kasnije i u septembru „na marginama“ 72. zasedanja Generalne skupštine UN. Ova pojačana diplomatska aktivnost Brisela, kada je u pitanju region, potvrđuje činjenicu da balkansko proširenje sve više postaje „tema“ u Uniji. Završni decembarski susret ovog puta nisu pratile velike „komšijske svađe“, ali su zato očekivanja bila velika. Ona se temelje na najavama da je 2018.godina od izuzetnog značaja za dalji tok balkanskih integracija i novu Strategiju proširenja.

Kako se iz izjava nakon ovog susreta moglo čuti, svi balkanski lideri su saglasni oko zajedničkog, evropskog cilja.Takođe,izneta je i velika saglasnost u vezi međusobne podrške na tom putu. Međusobno razumevanje i podrška bilo su prisutni na svakom koraku.Ipak da bude pomalo i „balkanski“ svako je opet želeo da svoju „uspešnu priču“ o napretku i reformama u 2017. predstavi kao dominantnu, a svoju državu kao pouzdanog i predvidivog partnera. Oni kojima je to u interesu zalagali su se i za odvojene evropske puteve, svako prema tempu svog napredovanja. Ono što svakako ide u korist bržim integracijama regiona jeste prvo bugarsko, a zatim i austrijsko i rumunsko šestomesečno predsedavanje Unijom. To će omogućiti da Zapadan Balkan u narednom periodu bude stalno „tema“ jer su i ove države prilično zainteresovane i motivisane da proces oko pristupanja intenziviraju. Ono što ne ide u korist našem regionu jesu veoma različiti statusi zemalja kandidata i nejasan stav Unije da li ćemo pojedinačno ili „u paketu“ biti primljeni. Crna Gora i Srbija su jedine zemlje koje trenutno zvanično vode pregovore, a proleće 2018. se najavljuje kao termin kada bi taj posao mogle da započnu i Albanija i Makedonija.Upravo za taj period se najavljuje novi samit EU I Zapadnog Balkana pod pokroviteljstvom Bugarske gde bi mogla biti predstavljena nova Strategija, ali i proverena održivost 2025.godine kao termina formalnog pristupanja.

Evropska Unija je zaintresovana da se naš region što pre integriše.Konkurencija postoji  a Rusija i Kina se trude da budu prisutne na Balkanu gradeći jače bilateralne odnose sa državama, kao Rusija sa Srbijom, ili delujući istovremeno u više pravaca kroz formate kao što je kineski 16+1. One imaju i nude gas,vojnu i ekonomsku pomoć oko većih infrastruktrnih projekata, a Rusija je zaintersovana da aktivnije učestvuje u rešavanju otvorenih političkih pitanja na Balkanu. Unija, osim ekonomskih prednosti koje podrazumeva članstvo, može jedina kao nadnacionalna zajednica da ponudi i „konačno“ rešenje za tradicionalne balkanske sukobe oko teritorije ili da ih bar uvede u jedan okvir gde bi mogućnost novih ratova bila svedena na minimum. To svakako balkanskim državama olakšava izbor.

Ono što je veći problem u svemu jeste sporost reformi i napredak balkanskih društava što ih opet sve zajedno dovodi na isti put.Ekonomski rast je prisutan, ali ni ovim tempom ne mogu se dostići razvijene evropske privrede i za pedeset godina. Za Srbiju i Crnu Goru koje napreduju u otvaranju pristupnih poglavlja se dosta često šalju poruke iz Brisela da su Poglavlja 23 i 24 o vladavini prava ključna za dalji razvoj pregovora. Albanija takođe i dalje ima korupciju i organizovani kriminal kao ozbiljne probleme, kao i politizaciju sudstva. Makedonija pored svega navedenog ima i (ne)rešiv problem oko imena sa susednom Grčkom.Bosna i Hercegovina na dnevnom nivou pokazuje da je nefunkcionalna država, a Kosovo za Srbiju, ali i za veliki broj zemalja sveta nije ni nezavisna država.

Sve ove probleme balkanske države nisu sposobne da reše same,tako su se nažalost pokazale kroz celu svoju istoriju. Nacionalno i tradicionalno uvek prisutno i dominantno na Balkanu nije pokretač nego sredstvo kojim se manipuliše i koje se zloupotrebljava često i za lične interese, a za sve to vreme naša društva zaostaju. Viši interes i pokretač može da bude čvrsto ekonomsko povezivanje regiona, a to je Evropska Unija. Za taj korak koliko je potreban Brisel toliko smo potrebni i mi sami.

Za početak potrebno je da balkanski lideri „briselski jezik“ ne zaborave odmah po povratku sa važnih sastanaka,i da na njemu što više komuniciraju međusobno i kad Mogerini zbog drugih obaveza nema vremena „za kuvanje“.

Ostali naslovi

Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...