Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sigurni računi na klizavom Stradunu

O šteku u srednjem veku
Piše: Miroslav Lj. Cvijović

Kad su žitelji starog Epidaura, početkom sedmog veka, pred slovenskom i avarskom najezdom, bili prinuđeni da napuste svoje domove, verovatno ni slutili nisu u kakvo će se političko i ekonomsko čudo prometnuti njihov novi grad, koji osnovaše na obližnjoj morskoj hridi.

U nastupajućim vremenima, te romanske izbeglice pokraj svog novog naselja Raguze dobiše slovenski komšiluk. Slovenski element pristizao je uglavnom iz zaleđa koje beše srpsko. Srpska plemena Zahumljani, Travunjani i Konavljani spustila su se do same morske obale i tu, tik uz liticu koju naseliše izbegli romanski starosedeoci, osnovaše svoje naselje kojem (po gustoj hrastovoj šumi) nadenuše ime Dubrava. U to doba, na mestu današnjeg Straduna, pružao se morski kanal koji je razdvajao desni – latinski, od levog, srpskog dela grada pod Srđom, koji će tek s protekom vekova postati jedna varoš, kada taj uski morski rukavac bude zasut i oba naselja budu obgrljena istim tvrdim gradskim bedemima. Pomenuti Stradun (Placu) vekovima
će glačati pučki i plemenitaški tabani. Biće to vrlo klizav teren za svaku nenaviknutu (nedubrovačku) nogu.

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)