Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ide Mile putem svile

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Početkom nedelje održan je u Budimpešti šesti Samit Kine i zemalja centralne i istočne Evrope. Možemo slobodno reći, i ako su izricanja presuda haškim optuženicima sa sve šekspirovskim zapletima bila ozbiljan konkurent, da je ovo pak bio najvažniji događaj u regionu u protekloj nedelji.

U formatu 16+1 već šest godina uzastopno sastaju se najviši predstavnici Kine ,Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Letonije, Litvanije, Makedonije, Crne Gore, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Srbije. Ovo „šaroliko“ društvo čine zemlje članice EU i zemlje kandidati za članstvo. Ono što ih svake godine okuplja za pregovaračkim stolom jeste jaka volja i velika energija Kine, ali i veliki novac koji je ova zemlja rešena da investira u razvojne projekte u regionu. Sve je to deo nove kineske strategije o kojoj je više govorio kineski predsednik Si Đinping letos u Pekingu na predstavljanju ambicioznog plana „Jedan pojas- jedan put ".

Pred 29 šefova država tada je izneto obećanje da će Kina uložiti 124 milijarde dolara za novi "put svile" kako je popularno nazvana ova kineska inicijativa.Kina ovu strategiju vidi kao put mira, i slobodne trgovine bez rivaliteta i diplomatskih igara, a ona uključuje povezivanje i izgradnju infrastrukture, i više od 13.000 kilometara mreže puteva i železnica za izvoz robe.Kako se tada moglo čuti od predsednika Si Đinpinga Kina ovim želi da menja svet i međunarodne odnose „galijama punim blaga, a ne ratnim brodovima“.

Inicijativa 16+1 sa zemljama jugoistočne Evrope do sada je dala i mnogobrojne konkretne rezultate. Počelo je od železničkog povezivanja poljskog grada Lođ i Čengdua u Kini 2013. čime je višestruko skraćeno vreme dotadašnjeg transporta robe morskim putem, a plan je da se u realizaciji saradnje formata „16+1“ utroši 10 milijardi evra. Po izjavama srpske premijerke na Samitu u Budimpešti za Srbiju ova incijativa je „ značajan mehanizam saradnje na visokom političkom nivou u oblasti ekonomije, a ujedno i važan mehanizam za jačanje saradnje Kine sa Evropskom unijom“.Saradnja u projektima sa Kinom Srbiji je do sada između ostalog donela i izgradnju Pupinovog mosta, izgradnju novog postrojenja u termoelektrani "Kostolac",uspostavljanje vazdušnog saobraćaja između dve zemlje direktnom linijom Peking-Beograd, međusobno ukidanju viza, preuzimanje Smederevske železare i drugo.

Samit u Budimpešti, kako je saopšteno, donosi tri miljarde kineskih investicija u ovaj region. To podrazumeva značajan udeo srpsko-kineskih investicionih projekata i još nekoliko novih ugovora u srpsko-kineskoj saradnji. To su, kao su mediji preneli , ugovor o izgradnji autoputa od Preljine do Požege na Koridoru 11 dugog 30,9 kilometara i vrednog 450 miliona evra, protokol između Generalne uprave za kontrolu kvaliteta, inspekciju i karantin NR Kine i Ministarstva poljoprivrede Srbije vezan za izvoz goveđeg mesa iz Srbije u Kinu.Potvrđena su i dva važna ugovora za grad Beograd ,o izgradnji toplodalekovoda Obrenovac - Novi Beograd, i drugi koji se odnosi na odlaganje gradskih otpadnih voda iz centralnih delova Beograda a čija je vrednost, kako je saopšteno, 440 miliona evra.

Dobra vest sa Samita jeste početak radova na modernizaciji pruge Beograd - Budimpešta koji se najavljuju dugi niz godina,a za čiju realizaciju sa Kinom postoji postoji potvrđen sporazum još od 2014.godine. Najave brojnih političara o vozovima koji idu 200 kilometara na sat na ovoj destinaciji, koje su tada ali i kasnije izricane, već su uveliko trebale da budu ralizovane. Ipak radovi tek sada počinju,a novi rok za završetak ove deonice jeste 2023.godina.

Saradnja sa Kinom u okviru inicijative 16+1 u proteklom periodu može se okarakterisati kao „saradnja u usponu“. Evropska unija i pojedine njene članice ne gledaju uvek blagonaklono na ovu saradnju.Iz EU imaju primedbu da nije posvećeno dovoljno poštovanje standardima na kojima insistira Evropa,i da Kina insistira na bilateralnim ugovorima sa zemljama članicama, a EU ne želi podrivanje zajednice već da Peking poštuje koncept "jedne Evrope". Ipak veliki broj njienih članica prepoznalo je mogućnost da ostvaruje svoje interese i učestvuje u kineskoj inicijativi.Srbija koja neguje dobre odnose sa Kinom važan je deo nove kineske strategije u Evropi i značajan partner Kini na novom „putu svile“.

Postoje i problemi, a najveći u ovoj saradnji su rokovi i netransparentnost,o čemu svedoči i kašnjenje u realizaciji pruge Beograd – Budimpešta koja je trebala već da bude završena, kao i podatak da se EU uključila i da "nadgleda i procenjuje" da li je ceo ovaj sporazum u skladu sa zakonom EU o javnim nabavkama.

Kako trenutno izgleda, još neko vreme će u Srbiji morati da prođe da Mile koji već decenijama ide „lajkovačkom prugom“ 30 na sat , krene ovom obnovljenom prugom ka Budimpešti sa 200km na sat na novom „ putu svile“.

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)