Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Svi su na Balkanu za rashodnu stranu

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Krajem prošle nedelje održan je u Briselu neformalni samit lidera EU, a glavna tema su bile finansije. Osim godišnjeg budžeta, Unija periodično donosi višegodišnju finansijsku „perspektivu“ ili „okvir“ u vidu pregleda planiranih prihoda i rashoda za narednih nekoliko godina. Kada se u Evropskoj uniji razgovara o novcu to ume da bude prilično teško i da potraje, prethodna perspektiva je razmatrana više od 30 meseci.Iz tog razloga evropski lideri su „blagovremeno“ započeli konsultacije za naredni period.

U Briselu se u petak konkretno razgovaralo kako će se finansirati Unija u periodu kada za nešto više od godinu dana Velika Britanija više ne bude član.Da nije reč o „običnom“ članu govori podatak o njenom doprinosu budžetu od 10-12 milijardi evra godišnje.Period za koji bi trebalo doneti višegodišnji okvir je 2021-2027 godina pa su i na Zapadnom Balkanu posebno zainteresovani za vesti iz Brisela s obzirom na najave o većoj evropskoj perspektivi ovog regiona. Sudeći po izjavama zvaničnika iz Brisela čini se da su pred evropskim liderima dve mogućnosti. Prva podrazumeva da se zadrže „stare navike“ što bi konkretno značilo da bi doprinos Velike Britanije trebalo da pokriju ostale članice.Druga je da se „stegne kaiš“ i da se Unija odrekne nekih svojih programa i troškova uključujući i proširenja, a da ne bude dodatnih uplata država članica. „Bogati“ se najviše pitaju, a mišljenja koja je strategija bolja su naravno podeljena.Ipak, najverovatnije je kompromisno rešenje koje bi podrazumevalo i dodatne uštede za sve i dodatne namete za „odabrane“.

Države članice daju i dobijaju novac od Unije.Neke od njih više doprinose nego što uzimaju a to su Nemačka, Francuska,Velika Britanija Italija, Holandija, Švedska, Belgija, Austrija, Danska i Finska. U narednom periodu najveći teret biće na njima, a one najznačajnije kao što su Francuska i Nemačka spremne su da se i dalje nose sa tim, ali uz određene uslove.Ima i zemalja kao što su Holandija,Austrija,Švedska i Danska čiji su zvaničnici već u prvim izjavama nagovestili da nisu spremni da prihvate dodatne troškove finansiranja Unije i da je potrebno napraviti pametniju raspodelu.Cenu toga mogle bi da plate najsiromašnije zemlje. Poljoprivredna i koheziona politika su najveće stavke u budžetu Unije gde se mogu očekivati i najveća umanjenja, a to je manje novca za siromašne.

Evropska unija se u proteklom periodu suočavala sa mnogim izazovima, a jedan od najvećih su migrantska kriza i eskalacija terorizma koji je sa tim povezan.S tim u vezi ukazuje se potreba da se više ulaže u bezbednost i zaštitu granica Unije. Sve zemlje su sa tim saglasne, a to će svakako značiti veća finansijska izdvajanja.Migrantska kriza je pokazala da države članice podjednako ne učestvuju u obavezama koje je novonastala situacija nametnula. Nemačka je već nagovestila u prvim konsultacijama o novom budžetu da bi to mogao da bude i deo uslova za članice prilikom nekih budućih raspodela .Konkretno, koliko su migranata spremni da prihvate,toliko će novca dobiti.

Ima predloga da se troškovi smanje i kroz smanjenje glomazne administracije, ali i broja evropskih parlamentaraca pa čak i da ne budu sve zemlje istovremeno zastupljene u Evropskoj komisiji.

Da bi se donela odluka oko budžeta za naredni period potrebno je mnogo saglasnosti.Odluka se donosi i u Evropskom parlamentu ali i jednoglasno u Savetu.To su do sada mnoge države umele da koriste, pre svih Velika Britanija.One bi za sebe kroz pregovore obezbedile određene ustupke i „popuste“ pa će to sada biti jedna „briga manje“ za Uniju prilikom donošenja odluke o finansiranju.

Najmanji pritisak je na najsiromašnijima a tu su sve balkanske članice.Od njih se ne očekuje da nose finansijki terit „Bregzita“.Ipak ,ove države su posebno zainteresovane ko će pobediti u „ratu“ bogatih članica jer će od toga direktno zavisiti da li će biti više ili manje novca za njih u budućnosti.I zemlje „kandidati“ sa Zapadnog Balkana s nestrpljenjem očekuju vesti iz Brisela i nadaju se da će se njihov prijem u Uniju naći kao stavka „na rashodnoj strani“ briselskog budžeta do 2027.

Ostali naslovi

Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...