Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od Stambola do Beča investicija je najpreča

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Na Balkanu se vekovima stvari ne menjaju.Kao što su nekada naši „prvaci“ odlazili kod sultana u Stambol ili kod cara u Beč kako bi dobili saglasnost za svoju politiku i danas naši lideri u ovim „centrima moći“ traže podršku za svoje „projekte“.

Tako je u Instanbulu u ponedeljak predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan bio domaćin bošnjačkom članu Predsedništva BIH Izetbegoviću i srpskom presedniku Vučiću.Na trilateralnom sastanku politički odnosi na Balkanu jesu bili tema, ali ne u prvom planu.Ton u međusobnoj komunikaciji balkanskih lidera bio je prilično pomirljiv, za razliku od nekih ranijih susreta. Kroz samu inicijativu za ovakav sastanak i dnevni red vidi se namera Turske da širi svoj uticaj i da na ovaj način poveća broj investicija na Zapadnom Balkanu.S tim u vezi kao rezultat razgovora je najavljeno više projekata značajnih za Srbiju i region.Dva najvažnija su izgradnja autoputa Beograd-Sarajevo i dolazak turske kompanije Taj grupe u Kraljevo koja bi trebalo da zaposli 2.500 radnika.Novi autoput bi trebalo da se gradi u dve trase pošto nije postojao jedinstveni stav u BiH oko toga kuda bi on trebalo da prođe.Po prvim najavama radiće se po principu „izgradi -poseduj-koristi-predaj“.To bi u praksi značilo da će Turska u potpunosti snositi troškove izgradnje projekta, određeni period će naplaćivati korišćenje kao koncesiju, a zatim predati BiH i Srbiji.Nekoliko dana nakon ovog susreta u Ankari su resorni ministri potpisali Sporazum Srbije i Turske o slobodnoj trgovini i Sporazum o podsticanju i zaštiti investicija.To će, kako je saopšteno, omogućiti bescarinski izvoz iz Srbije na tursko tržište 5.000 tona goveđeg mesa godišnje, a kroz definisane kvote i izvoz drugih prehrambenih proizvoda za koje su privrednici zainteresovani.Pre same realizacije potrebno je da parlamenti Turske i Srbije ratifikuju sporazum.Reklo bi se da postoji velika šansa da se u ovom slučaju vrlo brzo pređe „s reči na dela“ što bi dosta značilo privredama Srbije , Bosne i Hercegovine i Turske.

Drugi važan susret održan je krajem nedelje u Beču gde su se sastali predsednici Srbije i Austrije.Moglo se očekivati da se tokom razgovora pomene bečki valcer, ali je ipak jedna od glavnih tema bio argentinski tango.Reč je o „igri“ Beograda i Prištine u cilju normalizacije odnosa za koju je uvek „potrebno dvoje“, kako je to u svojoj izjavi opisao predsednik Srbije. U političkom smislu veoma je važna podrška Austrije daljim integracijama Srbije, ali i celog regiona u EU s obzirom da ova zemlja predsedava Unijom u drugoj polovini godine.Svi austrijski zvaničnici tokom susreta dali su snažnu podršku Srbiji na putu evropskih integracija.Sastanke političara pratili su susreti srpskih privrednih predstavnika i austrijskih privrednika. U razgovorima je naglašeno da je Austrija jedan od najvećih investitora sa preko 2,7 milijardi evra investicija i da u Srbiji posluje čak 500 austrijskih kompanija.Na večeri koja je upriličena za srpsku delegaciju 50 najznačajnijih donosilaca odluka u privredi Austrije imalo je priliku da čuje koje su mogućnosti Srbije za nova ulaganja.Pored priznanja koje je Srbiji ukazano na do sada sprovedenim reformama naglašeno je da „austrijski privrednici žele još veću efikasnost srpskog sudstva i dalje napore u oblasti vladavine prava“, u kojima će Srbija imati podršku Austrije.Po podacima Privredne komore Srbije ukupna trgovinska razmena dve zemlje iznosi oko milijardu evra, a ima mnogo prostora da se ova saradnja još više unapredi.

Po ovonedeljnim dešavanjima u regionu reklo bi se da su se naši lideri odlučili za novi pristup u svojim odnosima pa je pojačana diplomatska aktivnost pre svega imala ekonomske ciljeve.Sastanci u Istanbulu i Beču otvaraju nove mogućnosti privrednicima za poslovanje i saradnju,a to je više investicija i više radnih mesta za sve. Što je manje verbalnih političkih sukoba koji nas vraćaju u prošlost od kojih samo političari „žive“ to će biti više prostora za zajedničke ekonomske projekte od kojih svi možemo „da živimo“ u regionu.

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)