Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

U 6:30 za EU

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

U protekloj nedelji, „balkanski kandidati“, Srbija i Crna Gora napravile su još jedan korak ka članstvu u Evropskoj Uniji. Na Međuvladinoj konferenciji u Briselu one su otvorile po dva nova poglavlja u svojim pristupnim pregovorima.Crna Gora je otvorila poglavlja 2 i 3, koja se odnose na slobodu kretanja radnika i pravo osnivanja preduzeća i pružanja usluga , a Srbija poglavlja 6 i 30, koja se bave pravom privrednih društava i ekonomskim odnosima sa inostranstvom.Crna Gora u ovom trenutku ima otvorenih ukupno 30, a tri privremeno zatvorena poglavlja, dok je Srbija nakon ove konferencije došla do broja 12 otvorenih poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena.

Naša očekivanja od briselskog sastanka su bila veća.Srbija je očekivala otvaranje više novih poglavlja ali se to ipak nije desilo. Pet članica EU imalo je zamerke na tok reformi u Srbiji.Izjave evropskih zvaničnika koje su mediji preneli, potvrđuju da je "na dohvat ruke" otvaranje još tri poglavlja za Srbiju, ali da je za to potreban napredak u reformama koje se odnose na oblasti vladavine prava i osnovnih sloboda.Posebno je ukazano na sporost u suzbijanju korupcije i reformi pravosuđa.Ovakva poruka upućena je i Crnoj Gori, gde se očekuje brže sprovođenje strategije za slobodu medija kao i normalizacija rada parlamenta. Lako je izvući zaključak da su upravo ove oblasti najvažnije za Brisel u pristupanju država Zapadnog Balkana i da od napredka u njima praktično zavisi i tempo otvaranja i zatvaranja svih drugih poglavlja.

Otvorena poglavlja 6 i 30, zbog oblasti koje uređuju, Srbiji pomažu da pošalje dobru poruku svim potencijalnim investitorima. Ovaj korak u pregovaranju sa EU potvrđuje da je ona stabilna zemlja u kojoj ipak postoji dobar mehanizam zaštite za sve koji žele da posluju u njoj. Poglavlje 6, između ostalog, se bavi i uređenjem pravila o osnivanju, registraciji, obavljanju delatnosti, domaćem i prekograničnom spajanju i podeli privrednih društava, što donosi povoljnosti i srpskim privrednicima. To su bolji uslovi poslovanja, ravnopravan tretman na tržištu EU, pojednostavljene procedure kao i uvođenje novih oblika privrednih subjekata kao što su evropsko akcionarsko društvo i evropsko ekonomsko interesno udruženje.

Poglavlje 30, koje se odnosi na oblast ekonomskih odnosa sa inostranstvom, uređuje i propise koji se primenjuju na spoljnu trgovinu, carine, obaveze iz članstva u Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i sve trgovinske sporazume Evropske unije sa trećim državama .Ovo poslednje Srbiji donosi otvaranje novih tržišta sa kojima EU trguje po povlašćenim uslovima.Danom pristupanja, primena ovih sporazuma podrazumeva i određena ograničenja i obaveze za Srbiju.U ovom trenutku ona ima sporazume o slobodnoj trgovini sa Kazahstanom, Turskom , Belorusijom i Ruskom federacijom koji neće moći da važe kada postane članica EU. Dobro bi bilo da pregovarčki proces donese neke posebne pozicije , prelazne periode i sl. po ovom pitanju.Dobar argument za to bi svakako bila važnost dobrih ekonomskih odnosa Srbije sa Rusijom koja je po podacima Privredne komore njen treći trgovinski partner.Takođe otvaranje ovog poglavlja podrazumeva i brže pristupanje Srbije u STO što je još jedna od preuzetih obaveza, a to povlači i rešavanje i svih spornih pitanja u vezi ovog procesa kao što je formalno ozakonjenje prometa GMO proizvoda na srpskom tržištu ili bilateralno pregovaranje o spornim pitanjima sa nekoliko članica ove organizacije koje na tome insistiraju.

Činjenica je da ceo proces pristupanja kroz otvaranje i zatvaranje poglavlja može doprineti boljem uređenju balkanskih država, ali i da sa sobom nosi određene promene čak i u segmentima korisnim za naša društva ako oni nisu deo EU pravila.Ono što je olakšavajuća okolnost jeste da do samog pristupa Uniji takva ne moraju da budu i primenjena, ako nam nisu u interesu. To bi ,konkretno, za slučaj povoljnih bilateralnih trgovinskih sporazuma značilo da sve prednosti koje imamo od njih mogu biti maksimalno iskorišćene za čvrsto privredno povezivanje do tada.To je takođe i izazov za srpsku diplomatiju i pregovarački tim da ukaže na važnost i specifičnost određenih pitanja koja bi mogla biti u povoljnijim formulacijama uneta u pregovarački proces gde god je to moguće.

U svakom slučaju „balkanski voz“ u kome je i Srbija putuje ka Briselu sada i sa novim otvorenim poglavljima.Koliko će se na tom putu brzo kretati zavisi od „briselskog“ voznog reda, ali i „delova pruge“ koje prelazi.Izvesno je da se u EU može brže stići ako oni „u lokomotivi“ koji upravljaju znaju kraći put, ali i ako ,,putnici’’ ne budu previše često povlačili kočnice u svojim vagonima.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna