Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ide Mile putem svile

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Početkom nedelje održan je u Budimpešti šesti Samit Kine i zemalja centralne i istočne Evrope. Možemo slobodno reći, i ako su izricanja presuda haškim optuženicima sa sve šekspirovskim zapletima bila ozbiljan konkurent, da je ovo pak bio najvažniji događaj u regionu u protekloj nedelji.

U formatu 16+1 već šest godina uzastopno sastaju se najviši predstavnici Kine ,Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Letonije, Litvanije, Makedonije, Crne Gore, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Srbije. Ovo „šaroliko“ društvo čine zemlje članice EU i zemlje kandidati za članstvo. Ono što ih svake godine okuplja za pregovaračkim stolom jeste jaka volja i velika energija Kine, ali i veliki novac koji je ova zemlja rešena da investira u razvojne projekte u regionu. Sve je to deo nove kineske strategije o kojoj je više govorio kineski predsednik Si Đinping letos u Pekingu na predstavljanju ambicioznog plana „Jedan pojas- jedan put ".

Pred 29 šefova država tada je izneto obećanje da će Kina uložiti 124 milijarde dolara za novi "put svile" kako je popularno nazvana ova kineska inicijativa.Kina ovu strategiju vidi kao put mira, i slobodne trgovine bez rivaliteta i diplomatskih igara, a ona uključuje povezivanje i izgradnju infrastrukture, i više od 13.000 kilometara mreže puteva i železnica za izvoz robe.Kako se tada moglo čuti od predsednika Si Đinpinga Kina ovim želi da menja svet i međunarodne odnose „galijama punim blaga, a ne ratnim brodovima“.

Inicijativa 16+1 sa zemljama jugoistočne Evrope do sada je dala i mnogobrojne konkretne rezultate. Počelo je od železničkog povezivanja poljskog grada Lođ i Čengdua u Kini 2013. čime je višestruko skraćeno vreme dotadašnjeg transporta robe morskim putem, a plan je da se u realizaciji saradnje formata „16+1“ utroši 10 milijardi evra. Po izjavama srpske premijerke na Samitu u Budimpešti za Srbiju ova incijativa je „ značajan mehanizam saradnje na visokom političkom nivou u oblasti ekonomije, a ujedno i važan mehanizam za jačanje saradnje Kine sa Evropskom unijom“.Saradnja u projektima sa Kinom Srbiji je do sada između ostalog donela i izgradnju Pupinovog mosta, izgradnju novog postrojenja u termoelektrani "Kostolac",uspostavljanje vazdušnog saobraćaja između dve zemlje direktnom linijom Peking-Beograd, međusobno ukidanju viza, preuzimanje Smederevske železare i drugo.

Samit u Budimpešti, kako je saopšteno, donosi tri miljarde kineskih investicija u ovaj region. To podrazumeva značajan udeo srpsko-kineskih investicionih projekata i još nekoliko novih ugovora u srpsko-kineskoj saradnji. To su, kao su mediji preneli , ugovor o izgradnji autoputa od Preljine do Požege na Koridoru 11 dugog 30,9 kilometara i vrednog 450 miliona evra, protokol između Generalne uprave za kontrolu kvaliteta, inspekciju i karantin NR Kine i Ministarstva poljoprivrede Srbije vezan za izvoz goveđeg mesa iz Srbije u Kinu.Potvrđena su i dva važna ugovora za grad Beograd ,o izgradnji toplodalekovoda Obrenovac - Novi Beograd, i drugi koji se odnosi na odlaganje gradskih otpadnih voda iz centralnih delova Beograda a čija je vrednost, kako je saopšteno, 440 miliona evra.

Dobra vest sa Samita jeste početak radova na modernizaciji pruge Beograd - Budimpešta koji se najavljuju dugi niz godina,a za čiju realizaciju sa Kinom postoji postoji potvrđen sporazum još od 2014.godine. Najave brojnih političara o vozovima koji idu 200 kilometara na sat na ovoj destinaciji, koje su tada ali i kasnije izricane, već su uveliko trebale da budu ralizovane. Ipak radovi tek sada počinju,a novi rok za završetak ove deonice jeste 2023.godina.

Saradnja sa Kinom u okviru inicijative 16+1 u proteklom periodu može se okarakterisati kao „saradnja u usponu“. Evropska unija i pojedine njene članice ne gledaju uvek blagonaklono na ovu saradnju.Iz EU imaju primedbu da nije posvećeno dovoljno poštovanje standardima na kojima insistira Evropa,i da Kina insistira na bilateralnim ugovorima sa zemljama članicama, a EU ne želi podrivanje zajednice već da Peking poštuje koncept "jedne Evrope". Ipak veliki broj njienih članica prepoznalo je mogućnost da ostvaruje svoje interese i učestvuje u kineskoj inicijativi.Srbija koja neguje dobre odnose sa Kinom važan je deo nove kineske strategije u Evropi i značajan partner Kini na novom „putu svile“.

Postoje i problemi, a najveći u ovoj saradnji su rokovi i netransparentnost,o čemu svedoči i kašnjenje u realizaciji pruge Beograd – Budimpešta koja je trebala već da bude završena, kao i podatak da se EU uključila i da "nadgleda i procenjuje" da li je ceo ovaj sporazum u skladu sa zakonom EU o javnim nabavkama.

Kako trenutno izgleda, još neko vreme će u Srbiji morati da prođe da Mile koji već decenijama ide „lajkovačkom prugom“ 30 na sat , krene ovom obnovljenom prugom ka Budimpešti sa 200km na sat na novom „ putu svile“.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna