Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sa BiH u plusu, sa Bakirom u minusu

Beograd
Foto: PKS
Piše: Aleksandar M. Janković

Svedoci smo i poslednjih nekoliko dana da prosto ne možemo da međusobno komuniciramo bez „zapaljivih izjava“ i političkih potresa na „brdovitom Balkanu“. Ovog puta u glavnoj ulozi bio je član predsedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović , ali bilo je i drugih, zapaženih uloga. Izetbegović je u okviru intervjua za DW, čije je delove u Srbiji preneo Tanjug, izneo nekoliko stavova koji su izazvali veliku pažnju i dosta negativnih reakcija regionalnih političara, a najviše onih u Srbiji .

Sporne izjave Izetbegovića bile su da se „nada da će BiH priznati Kosovo", dotakao se i „odnosa srpskih vlasti prema Sandžaku“, ali je naglasio da je spreman i na vojnu opciju u slučaju da Republika Srpska proglasi nezavisnost ili kako je on to rekao „ukoliko proizvedu drugo poluvreme, mislim da će ga izgubiti – nadam se politički, a ne vojno“.

Reakcije najviših predstavnika vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj na izneto bile su mnogobrojne, jake i jedinstvene u osudi da su ovakvi stavovi „neprimereni dobrosusedskim odnosima“. Naloženo je hitno „praćenje situacije“, a vrhunac je svakako bio sazivanje Saveta za nacionalnu bezbednost Republike Srbije povodom ovih izjava.

Važno je napomenuti činjenicu da u okolnostima gde bez saglasnosti ostala dva člana Predsedništva BiH, posebno bez srpskog člana Predsedništva BiH, zvanično Sarajevo odluku o priznanju Kosova nikada ne bi moglo da donese, što je u krajnjem slučaju potvrdio i sam Izetbegović u razgovoru sa novinarima DW. Iz ovoga sledi da je izjava Bakira Izetbegovića nerealna i neprimerena sadašnjem političkom trenutku, a samim tim izneta i kao lični stav nepotrebna u obraćanju sa visoke političke funkcije.

Postavlja se pitanje da li je onda odgovorno i mudro od jednog bosanskog političara da izjavi ovako nešto i sa kojim ciljem je to urađeno? Bosna i Hercegovina je i nakon više od 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma „delimično ili nedovoljno funkcionalna država“ što je poražavajući stav (ali i nesporna odgovornost) Bakira Izetbegovića i drugih bosanskih političara u oba entiteta koji su toliki niz godina prisutni u strukturama vlasti. A da ovakva izjava ne može doprineti njihovoj boljoj saradnji nije teško zaključiti ni onima sa mnogo manje političkog iskustva.

Takođe očekivane i „burne“ rekcije na ovo u Srbiji, koje su u jednom trenutku potpuno popunile medijski prostor, nastavile su „naduvavanje balona“. Sve je kulminiralo hitnom sednicom Saveta za nacionalnu bezbednost Republike Srbije,koja i ako je „dramatično najavljivana“ prošla bez „dramatičnih“ zaključaka, što je na kraju i sam Bakir Izetbegović ocenio kao „spuštanje lopte“ i dobar potez najviših srpskih vlasti pred novi susret. Inače, članovi bosanskog predsedništva pozvani su u Beograd i njihova poseta zakazana je za 06. i 07.decembar.

Naravno, nije ovo prvi put da regionalni političari na ovaj način privlače pažnju i prave toplo-hladne „uvertire“ svojih sastanaka. I sam Bakir Izetbegović je više puta bio učesnik ovakvih igara: od 2015. kada je igrao šah na Kalemegdanu sa predsednikom Srbije, preko izjava koje su usledile toj partiji sa najavama nove tužbe protiv Srbije za genocid, do pohvala izrečenih srpskom rukovodstvu na inaguraciji predsednika nešto kasnije.

Čini se da je najpopularnijja taktika u regionu da se pred neki susret zapaljivim izjavama izazovu iste takve rekacije, a samim tim i teme za razgovor svedu na napore za pomirenje i prevazilaženje trenutne situacije i takvih izjava. Time se izgleda postiže izbegavanje težih, a za sve suštinski najvažnijih tema, kako da svi živimo bolje, u miru i dobrosusedskim odnosima i kako da pronalazimo načine da sarađujemo i da se povezujemo pre svega ekonomski.

A u takvoj saradnji i povezivanju se krije plus za dve države.Prema podacima Privredne komore Srbije ukupna robna razmena između Srbije i BiH u 2016. godini, iznosila je 1.524,6 miliona evra što je povećanje od 5,8% u odnosu na 2015. godinu. Izvoz u BiH iznosio je 1.118,6 mil. evra, i to je 6% više u odnosu na 2015. godinu. Uvoz iz BiH povećan je za 5,3% u odnosu na 2015. godinu a iznosio je 406 mil. evra. Suficit Srbije u robnoj razmeni iznosio je 712,6 mil. evra. U ukupno ostvarenom izvozu Srbije.prema istim izvorima, u 2016. godini BiH je na trećem mestu, a po visini uvoza iz zemalja sveta, tokom 2016. godine svrstava BiH na 14. mesto.

Moglo bi se jednom rečenicom konstatovati da je Bosna i Hercegovina jedan od pet najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Republike Srbije, a možda sa ovom rečenicom treba započinjati i svaki razgovor najviših predstavnika dve države. Onda bi se moglo nastaviti uz pitanje: koliko bi zajedničkih ekonomskih koristi moglo da donese Bosni i Hercegovini ali i Srbiji što postoje istovremene specijalne veze Srbije i Republike Srpske sa Rusijom, a bošnjačkog entiteta sa Turskom?

Ipak živimo u miru već više od 20 godina i red je da počnemo u „takvom tonu“ da međusobno razgovaramo.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom