Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Samit u Trstu: poruka da što pre postanemo deo EU

Nikola Poposki, bivši ministar finansija i predsednik makedonskog Sobranja
Piše: Marko Petrešević

Nova makedonska vlada imaće mnogo problema. Ne samo političkih i međuetničkih već i ekonomskih, i neće biti u mogućnosti da ih rešava odvojeno, kaže u intervjuu za Srpsku
ekonomiju Nikola Poposki, bivši ministar finansija i predsednik makedonskog Sobranja i aktuelni dekan Fakulteta ekonomskih nauka.

Koje mere treba da preduzme nova makedonska vlada kako bi podstakla investiranje?

Nova vlada će morati integralno da rešava probleme jer su oni zavisni jedni od drugih, kao što su politika i ekonomija. U tom smeru verovatno će morati i da podstiče investiranje, čija
je vrednost između 22 i 26 odsto bruto domaćeg proizvoda. U to su uključene i strane direktne investicije i investicije u javnom finansijskom sektoru. Makedonska vlada će morati da podstakne privatne investicije i uveća štednju, pre svega u privatnom sektoru, i da se to transformiše u investicije. Treba da se stabilizuju politički, ekonomski i pravni sistem. Ugovori treba da su validni, a vlasništvo stabilno, tržišta kapitala treba da funkcionišu. Na primer, naša berza već godinama funkcioniše na nivou prometa vrednosti dva-tri stana u Skoplju. Znači, mi nemamo promet. Teško da će se investicije, posebno one portfolio, ponovo reaktivirati. Neophodno je preuređivanjeinvesticija u javnom sektoru, koje nisu male, ali zasnivaju se na deficitu i javnom dugu. Trenutno, sve što se investira u Makedoniji finansira se preko stranih kredita, manji deo iz Svetske banke i Evropske banke, a veći deo od država i državnih kompanija, od Kine na primer. Imamo kredit od 700 miliona dolara. Treba malo više da se okrenemo budžetskoj štednji kako bi postojale zdravije osnove za nove investicije, koje bi bile usmerene ka drugim sferama. Putna infrastruktura nam je relativno dobra, ali treba nastaviti s njenim održavanjem i poboljšavanjem. Dosta zaostajemo s gasifikacijom, loše je snabdevanje električnom energijom.

Da li otvaranje slobodnih ekonomskih zona u Makedoniji zapravo predstavlja diskriminaciju u odnosu na domaće kompanije?

To pitanje je predmet brojnih diskusija. Prvo, činjenica je da se diskriminišu domaći investitori i pravna lica. Oni iz inostranstva besplatno dobijaju domaće resurse, najčešće građevinsko zemljište. Ima i brojnih olakšica koje vlada u tajnosti obezbeđuje potpisivanjem ugovora sa stranim investitorima. Sve studije pokazuju da su, na osnovu obrazovne strukture u Makedoniji, radnici bolje plaćeni u domaćim kompanijama. Nema niko ništa protiv stranih investitora u Makedoniji, ali oni moraju da koriste isti pravni, poreski, finansijski i cenovnisistem. Nelogično je da domaći investitor u skopskom ekonomskom regionu investira u kvadratni metar građevinskog zemljišta 300-400 evra, dok se stranim kompanijama prodaje za jedno evro.

Ostali naslovi

Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika
Mobilne učionice u Beču
Srpska ekonomija
Demografski razvoj i organizacioni okvir školstva doveli su u mnogim delovima Beča do velike potrebe za školskim prostorom. Slobodna mesta u postojećim razredima su već popunjena, stoga je potrebno obezbediti prostor za dodatne razrede. Samo u proteklih deset godina Grad Beč je formirao oko 1.200 razreda u oblasti obaveznog obrazovanja
Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru