Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Balkanski kvorum za poslovni forum

Beograd
Foto: mgsi.gov.rs
Piše: Aleksandar M. Janković

Proteklu nedelju u našem regionu obeležili su značajniji bilateralni privredni skupovi u kojima su učestvovali visoki politički zvaničnici i privrednici balkanskih zemalja.Na poslovnim forumima u Solunu i Nišu uz podršku političara uspostavljali su se novi kontakti i sklapali konkretni poslovi između srpskih, grčkih i bugarskih privrednika.

Početkom nedelje održan je grčko-srpski poslovni forum u Solunu u organizaciji Odeljenja za ekonomske i trgovinske poslove Grčke ambasade u Beogradu. U razgovorima je, pored političkih zvaničnika, učestvovalo više od 80 srpskih i preko 150 predstavnika grčkih preduzeća.Srbija i Grčka povezane su na više načina.Veliko prijateljstvo dva naroda temelji se na jakim istorijskim,kulturnim i religijskim vezama.Čini se da su poslednjih godina privredne veze „najslabija karika“ u odnosima Srbije i Grčke.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, ukupna spoljnotrgovinska robna razmena sa Grčkom iznosila je u 2017. godini 448,5 miliona evra. Ukupan robni izvoz Srbije iznosio je 162,1 miliona evra,a iz Grčke smo u istom periodu uvezli robu za 286,4 miliona evra.Razmena sa Grčkom u ukupnom izvozu Srbije čini 1,1% a uvoz iz Grčke je 1,5% ukupnog uvoza Srbije.To je, u poređenju sa saradnjom koju ostvarujemo sa drugim zemljama u regionu, malo. Potencijali za poboljšanje trgovinske razmene i ukupne privredne saradnje između Grčke i Srbije su veliki, a jedan od ciljeva ovog foruma je da privrednici neposredno komuniciraju.Ovaj susret je omogućio više od 250 B2B sastanaka grčkih i srpskih privrednika.Grčka je poslednjih godina zbog velikih problema u ekonomiji manje investirala i povukla dosta svojih investicija u Srbiji, ali se do polovine ove godine očekuju značajna poboljšanja na unutrašnjem ekonomskom planu.Cilj je da se trgovinska razmena podigne na nivo od milijardu evra, a dve značajne činjenice mogu da pomognu u realizaciji takvog plana.Grčka je deo Evropske unije, a Srbija je tako ekonomski orijentisana da je 65 % poslovanja srpskih preduzeća vezano za saradnju sa zemljama EU.S druge strane Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom i Belorusijom što može da bude šansa i za grčku privredu da više bude prisutna na ovim velikim tržištima.Bolji ekonomski pokazatelji u grčkoj privredi i sve veća stabilnost u rastu srpske privrede otvaraju nove mogućnosti.Sektori turizma,energetike i poljoprivrede su oblasti u kojima privrednici vide unapređenje saradnje.Kao primere za to grčki zvaničnici izneli su podatak da je zemlju prošle godine posetilo preko 30 milona turista što je donelo prihod od preko 15 milijardi evra.Takođe Grčka raspolaže sa 5,1 miliona hektara obradivih površina a poljoprivreda upošljava 1,2 miliona ljudi.

Drugi prošlonedeljni poslovni samit održan je u Nišu gde su priliku da razgovaraju imali visoki srpski i bugarski politički zvaničnici, ali što je važnije i preko 200 privrednika.Skup je održan u organizaciji Privredne komore Srbije i Agencije za mala i srednja preduzeća Bugarske u okviru zvanične posete državno-privredne delegacije Bugarske Srbiji.Odnosi dve zemlje tokom istorije nisu uvek bili prijateljski, kao što je to slučaj sa Srbijom i Grčkom. Ipak, sadašnji „mirni“ trenutak što se trgovinske razmene tiče maksimalno je iskorišćen.Ono što je Srbiji sa Grčkom cilj, sa Bugarskom je polazna osnova.Po iznetim podacima na ovom skupu u prošloj godini spoljnotrgovinska razmena dve zemlje iznosila je milijardu evra. Ukupan srpski izvoz u Bugarsku dostigao je 589,6 miliona evra, a uvoz iz te zemlje iznosio je 411,6 miliona evra.Preko 3000 srpskih firmi trgovalo je u 2017.sa bugarskim partnerima.Zato je postavljeni cilj sa ovog skupa za naredni period 3,5 milijarde u spoljnotrgovinskoj razmeni.U tom smislu političari sa obe strane izneli su obećanja o uklanjanju fizičkih i nefizičkih barijera, ali i završetku radova na istočnom kraku Koridora 10 i elektrifikaciji pruge od Niša do Dimitrovgrada.To će pomoći privrednicima da se još bolje povežu.Zaključak sa foruma je i da su potrebni zajednički nastupi pre svega na infrastrukturnim projektima i još snažnija podrška Bugarske, članice EU, pristupanju Zapadnog Balkana.

Povoljne vesti iz Soluna i Niša kao i veliki broj učesnika na poslovnim forumima ohrabruju.Dalje povezivanje balkanskih ekonomija može doneti mir u region na „duže staze“ i bolji život za građane.Političari su i dalje „glavna vest“ na ovim skupovima, a njihove izjave „teže“ od postignutih ekonomskih dogovora.Treba nam više konkretnog na Balkanu, a to se očekuje od privrednika i njihovog poslovnog povezivanja.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna