Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ništa strašno, rešili smo brašno!

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

U prošloj nedelji izbegnut je jedan pravi trgovinski rat u regionu.Srbija i Makedonija su ozbiljno zaoštrile svoje ekonomske odnose u poslednjih nekoliko nedelja, a razlog je bilo brašno. Na uvedene mere iz Makedonije na uvoz brašna uveliko su se spremale kontramere iz Srbije. Onda se u sredu desio rasplet krize na način koji nije baš uobičajan na Balkanu.Dobrom voljom resornih ministara na sastanku u Skoplju došlo se do kompromisa i trgovina brašnom dve zemlje ponovo će ući u „mirne vode“.

Vlada u Skoplju odlučila je nedavno da se brašno iz Srbije može uvoziti isključivo bez akciznih markica koje bi se dobijale u Makedoniiji nakon fitosanitarnih pregleda, a to je procedura koja zahteva duže vreme i dodatne troškove za izvoznike.Vlada je objasnila da je to u interesu zdravlja građana i da je samo počela striktno da primenjuje pravilnik o kontroli uvoznih proizvoda, koji je prethodno bio izigravan.S druge strane moglo se čuti da na ovaj način Makedonija „kupuje vreme“ i pokušava da reši svoje robne rezerve brašna, odnosno da prvo njih rasproda.Govorilo se ranije i o uticaju velikih mlinara u Makedoniji na sve dosadašnje vlade , pošto su već nekoliko puta poslednjih godina Srbija i Makedonija u sporu zbog brašna .Procena je da na ovaj način izvoznici iz Srbije gube oko 200.000 evra , a godišnje se u Makedoniju izveze 40.000 do 50.000 tona brašna.

Srbija je kao i do sada u sličnoj situaciji najavila kontramere. Kako je precizirano one bi bile u skladu sa principima Svetske trgovinske organizacije, koje nisu u koliziji sa CEFTA sporazumom.Na raspolaganju su bili pojačani nadzor i kontrola, fitosanitarna, veterinarska i kontrola svih drugih graničnih inspekcijskih službi prilikom uvoza robe iz Makedonije.

I već kada je sve privrednike u Srbiji i Makadoniji koji međusobno posluju „zabolela glava“ od mera i kontramera, političari su se setili da oni u skladu sa svojim „evropskim namerama“ treba da razvijaju saradnju i grade jedinstveno tržište.Upravo su se na to pozvali na sastanku u Skoplju na kome je postignit sporazum.U duhu Berlinskog procesa složili su se da odstrane sva nepotrebna ograničavanja.Za početak dogovor važi za brašno, a uskoro će diskutovati, kako su naveli „o jednom ozbiljnijem i krupnijem paketu mera“.

Konkretno za brašno su se dogovorili da se kontrolne markice za pakovanja srpskog brašna za izvoz na makedonsko tržište od jedan, dva i pet kilograma i dalje lepe u Srbiji, dok će se za pakovanja od od 25 i 50 kilograma to raditi u Makedoniji.Makedonski pravilnik o plasmanu brašna koji je izazvao nezadovoljstvo kod izvoznika brašna iz Srbije biće prema sporazumu dva ministra promenjen.
Dogovoreno je i zajedničko telo, Komitet za saradnju i za prevazilaženje otvorenih problema. Prva sednica Komiteta očekuje se polovinom marta u Beogradu, a planirano je da se sednice održavaju najmanje jednom u tri meseca u cilju praćenja postignutih rezultata i sprečavanja novih pojava necarinskih barijera.

Trgovinska razmena dve zemlje je trenutno oko 700 miliona evra, a na ovaj način političari su pokazali da žele da ona ove godine dostigne milijardu evra.Na to ukazuje jedan od zaključaka dvojice ministara da se u budućnosti ne primenjuju bilo kakve barijere u međusobnoj trgovini već da se radi na ubrzavanju i olakšavanju procedura kako bi se omogućio brz protok robe.Sve u duhu Berlinskog procesa i stvaranja zajedničkog ekonomskog prostora.

Dobro je kada političari u regionu prave kompromise u korist svojih privrednika.Dobro je i kada se pozivaju na Berlinski proces i želju za stvaranjem zajedničkog prostora i kada shvataju koliko je to dobro za sve na Balkanu .Dobro bi bilo i da su se toga „sami setili“ i da im nisu pomagali neki „zajednički prijatelji“.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna