Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kad zajedno rade dve vlade

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Vlada Republike Srbije je „na točkovima“ od početka februara.Tek što su se ministri vratili sa putovanja u Sloveniju organizovano je novo, ovog puta u Mađarsku na zajedničku sednicu dve Vlade. Ova praksa svojstvena je Francuzima i Nemcima koji dva puta godišnje zajednički razmatraju aktuelna bilateralna pitanja, ali ni mi u regionu ne zaostajemo. Ono što je karakteristično za nas na Balkanu jeste da svako ima svoje „favorite“ sa kojima se najčešće sastaje. Našoj Vladi to najbolje ide upravo sa slovenačkom i mađarskom sa kojima je u protekle četiri godine imala isto toliko zajedničkih sastanaka. Ovakvi susreti mogu da budu od većeg značaja za bilateralne odnose dve zemlje, može se razgovarati o više aktuelnih tema jer su prisutni najvažniji akteri u različitim oblastima. Ovi sastanci su naročito uspešni kada su ekonomske teme i zajednički projekti u pitanju jer se uz prisustvo premijera i svih ministara brže razmene informacije i lakše podele zadaci vezani za dalju realizaciju.

Sasatnak dve vlade početkom februara u Sloveniji bio je značajan i sa političkog i sa ekonomskog aspekta. Podrška Slovenije Srbiji i drugim zemljama Zapadnog Balkana na putu evropskih integracija, koja je i ovom prilikom potvrđena, je veoma značajna. Ona se odvija dvojako: podrškom u evropskim institucijama kako bi „balkansko proširenje“ stalno bilo u fokusu Unije, ali i preko tehničke pomoći kroz konkretne oblasti pregovaranja. Ipak je najviše razgovora bilo o unapređenju ekonomskih odnosa Srbije i Slovenije. S tim u vezi sednicu dve vlade pratio je u Privrednoj komori Slovenije Poslovni forum uz učešće oko 200 privrednika i prisustvo dva premijera.

Privredna saradnja Slovenije i Srbije poslednjih nekoliko godina ide uzlaznom linijom. Po podacima koji su tokom ovih susreta izneti spoljnotrgovinska razmena prošle godine bila je na nivou od 1,5 milijardi evra, pri čemu je izvoz iz Srbije u Sloveniju porastao za oko 16 odsto. To je doprinelo da deficit u robnoj razmeni koji Srbija ima u 2017. bude smanjen na 33,5 miliona evra, sa 87 miliona evra, koliko je iznosio 2016. godine. Trgovinska razmena u 2016. bila je oko 1,2 milijarde evra. Srbija je i najveći primilac slovenačkih investicija, a one su do sada premašile iznos od jedne milijarde evra.U Srbiji aktivno posluje više od 1.500 slovenačkih kompanija koje zapošljavaju 25.000 radnika, ali se i broj srpskih kompanija koje posluju u Sloveniji povećava. Dobra osnova za rastuću privrednu saradnju dve zemlje jesu stabilni politički odnosi jer nema mnogo otvorenih pitanja koja privlače veću medijsku pažnju.

Nakon završetka sednice potpisano je nekoliko sporazuma od kojih su najvažniji Sporazum o zapošljavanju državljana Srbije u Sloveniji i Memorandum o saradnji u oblasti bezbednosti i zaštite na radu.

Slovenija i Srbija imaju ostvarena zajednička predstavljanja na trećim tržištima kao što je turistička promocija za tržište Irana pod sloganom "Enjoy Serbia, feel Slovenia", a mogućnost za više ovakvih projekata sigurno jeste u saradnji sa Kinom kroz format „16+1“.

Drugu radnu posetu u ovom mesecu Vlada Srbije imala je sredinom prošle nedelje u Budimpešti. Održana je zajednička sednica sa Vladom Mađarske. Ova poseta je bila podjednako važna i sa političkog i ekonomskog aspekta jer je usledila nekoliko dana nakon što je u Strazburu predstavljena Strategija Evropske unije o proširenju na zemlje Zapadnog Balkana. Podrška Mađarske daljim integracijama Srbije je od velikog značaja za dve države, a Mađarska je i dodatno zainteresovana zbog vojvođanskih Mađara.Takođe u Budimpešti često ističu važnu ulogu daljih integracija za regionalnu bezbednost na Balkanu ali i za same granice Unije.

Za saradnju Srbije i Mađarske karakteristično je da su poslednjih godina političke teme ustupile mesto ekonomskim i da je privredna saradnja na viskom nivou. Po podacima Privredne komore Srbije ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije sa Mađarskom je već pet godina zaredom iznad milijarde evra, a u 2017. godini iznosila je 1,489 milijardi evra, što je za 18,4 više nego u 2016. Odlika ove saradnje je i konstantan deficit sa srpske strane koji je prošle godine iznosio 396,3 miliona evra. Prilika da se razgovara o novim ekonomskim projektima bilo je i kroz sastanak dve vlade ali i Poslovni forum Srbija-Mađarska koji je pratio zajedničku sednicu i koji je okupio oko 100 privrednika sa obe strane. Na sastanku u Budimpešti resorni ministri potpisali su 10 međudržavnih sporazuma u oblastima bezbednosne, privredne i kulturne saradnje od kojih su najvažniji oni o zajedničkoj graničnoj kontroli u drumskom, vodenom i železničkom saobraćaju kao i o ekonomskoj i tehničkoj saradnji u oblasti infrastrukturnih projekata.

Zajednički sastanci Vlade Srbije sa Vladama Slovenije i Mađarske ukazuju na to da u regionu možemo veoma uspešno da sarađujemo i uradimo i nešto „konkretno“. Recept za to je uvek isti: što manje velikih političkih tema to je više rešenih ekonomskih problema. A jedan od problema je i srpski deficit u ovim privrednim saradnjama.

Naši ministri po svemu sudeći neće raspakovati svoje kofere još neko vreme, “turneja“ će se nastaviti u narednim mesecima. Sledeće gostovanje po dosadašnjoj „tradiciji“ bi moglo biti u Skoplju, ali sa nestrpljenjem očekujemo zajedničke „nastupe“ i u Zagrebu,Sarajevu i Tirani.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna