Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od Stambola do Beča investicija je najpreča

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Na Balkanu se vekovima stvari ne menjaju.Kao što su nekada naši „prvaci“ odlazili kod sultana u Stambol ili kod cara u Beč kako bi dobili saglasnost za svoju politiku i danas naši lideri u ovim „centrima moći“ traže podršku za svoje „projekte“.

Tako je u Instanbulu u ponedeljak predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan bio domaćin bošnjačkom članu Predsedništva BIH Izetbegoviću i srpskom presedniku Vučiću.Na trilateralnom sastanku politički odnosi na Balkanu jesu bili tema, ali ne u prvom planu.Ton u međusobnoj komunikaciji balkanskih lidera bio je prilično pomirljiv, za razliku od nekih ranijih susreta. Kroz samu inicijativu za ovakav sastanak i dnevni red vidi se namera Turske da širi svoj uticaj i da na ovaj način poveća broj investicija na Zapadnom Balkanu.S tim u vezi kao rezultat razgovora je najavljeno više projekata značajnih za Srbiju i region.Dva najvažnija su izgradnja autoputa Beograd-Sarajevo i dolazak turske kompanije Taj grupe u Kraljevo koja bi trebalo da zaposli 2.500 radnika.Novi autoput bi trebalo da se gradi u dve trase pošto nije postojao jedinstveni stav u BiH oko toga kuda bi on trebalo da prođe.Po prvim najavama radiće se po principu „izgradi -poseduj-koristi-predaj“.To bi u praksi značilo da će Turska u potpunosti snositi troškove izgradnje projekta, određeni period će naplaćivati korišćenje kao koncesiju, a zatim predati BiH i Srbiji.Nekoliko dana nakon ovog susreta u Ankari su resorni ministri potpisali Sporazum Srbije i Turske o slobodnoj trgovini i Sporazum o podsticanju i zaštiti investicija.To će, kako je saopšteno, omogućiti bescarinski izvoz iz Srbije na tursko tržište 5.000 tona goveđeg mesa godišnje, a kroz definisane kvote i izvoz drugih prehrambenih proizvoda za koje su privrednici zainteresovani.Pre same realizacije potrebno je da parlamenti Turske i Srbije ratifikuju sporazum.Reklo bi se da postoji velika šansa da se u ovom slučaju vrlo brzo pređe „s reči na dela“ što bi dosta značilo privredama Srbije , Bosne i Hercegovine i Turske.

Drugi važan susret održan je krajem nedelje u Beču gde su se sastali predsednici Srbije i Austrije.Moglo se očekivati da se tokom razgovora pomene bečki valcer, ali je ipak jedna od glavnih tema bio argentinski tango.Reč je o „igri“ Beograda i Prištine u cilju normalizacije odnosa za koju je uvek „potrebno dvoje“, kako je to u svojoj izjavi opisao predsednik Srbije. U političkom smislu veoma je važna podrška Austrije daljim integracijama Srbije, ali i celog regiona u EU s obzirom da ova zemlja predsedava Unijom u drugoj polovini godine.Svi austrijski zvaničnici tokom susreta dali su snažnu podršku Srbiji na putu evropskih integracija.Sastanke političara pratili su susreti srpskih privrednih predstavnika i austrijskih privrednika. U razgovorima je naglašeno da je Austrija jedan od najvećih investitora sa preko 2,7 milijardi evra investicija i da u Srbiji posluje čak 500 austrijskih kompanija.Na večeri koja je upriličena za srpsku delegaciju 50 najznačajnijih donosilaca odluka u privredi Austrije imalo je priliku da čuje koje su mogućnosti Srbije za nova ulaganja.Pored priznanja koje je Srbiji ukazano na do sada sprovedenim reformama naglašeno je da „austrijski privrednici žele još veću efikasnost srpskog sudstva i dalje napore u oblasti vladavine prava“, u kojima će Srbija imati podršku Austrije.Po podacima Privredne komore Srbije ukupna trgovinska razmena dve zemlje iznosi oko milijardu evra, a ima mnogo prostora da se ova saradnja još više unapredi.

Po ovonedeljnim dešavanjima u regionu reklo bi se da su se naši lideri odlučili za novi pristup u svojim odnosima pa je pojačana diplomatska aktivnost pre svega imala ekonomske ciljeve.Sastanci u Istanbulu i Beču otvaraju nove mogućnosti privrednicima za poslovanje i saradnju,a to je više investicija i više radnih mesta za sve. Što je manje verbalnih političkih sukoba koji nas vraćaju u prošlost od kojih samo političari „žive“ to će biti više prostora za zajedničke ekonomske projekte od kojih svi možemo „da živimo“ u regionu.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna