Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kome je draža arbitraža?

Beograd
Foto: Tviter/Primorske novice
Piše: Aleksandar M. Janković

Da i u Evropskoj Uniji možemo zadržati sve svoje“ balkanske“ navike i podele, a biti punopravni članovi, potvrđuju nam naše komšije Hrvatska i Slovenija. Ovih dana kulminirale su decenijske nesuglasice koje dve države imaju oko linije razgraničenja na moru i kopnu. One, pored političkih, mogu da imaju i značajnih ekonomskih posledica po njihove građane.

Glavni „kamen spoticanja“ nalazi se u Piranskom zalivu kako to kažu Slovenci, ili Savudrijskoj vali kako to vole da kažu Hrvati i ima površinu od „celih“ 19 km2 .Za Hrvatsku, linija razgraničenja treba da ide sredinom ovog zaliva i oni su to „blagovremeno“ 1991. uneli u svoje geografske karte, atlase i udžbenike.U Sloveniji se naravno geografija uči iz drugih knjiga.

Hrvatska i Slovenija nisu rešile pitanje granice prilikom osamostaljenja.Bilateralnim pregovorima to nisu mogle da postignu do 2009., pa su u dobroj veri sklopile arbitražni sporazum.Nekoliko godina kasnije Hrvatska je iznela dokaze, audio snimke, da je arbitražni proces kompromitovan ponašanjem i lobiranjem slovenačkih predstavnika kod arbitražnih sudija u Hagu. Hrvatski sabor je 2015. na osnovu toga doneo odluku o povlačenju iz sporazuma.Slovenačka vlada se ogradila od ovih postupaka svojih predstavnika koji su podneli ostavke, a Slovenija je još Hrvatsku optužila za špijunažu.Arbitražni sud je konstatovao nepravilnosti, ali je i doneo odluku o nastavku svog rada.U maju 2017. doneta je konačna odluka suda o razgraničenju. Odluka podrazumeva da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora, i da joj pripadaju tri četvrtine Piranskog zaliva.Šestomesečni rok za primenu ove odluke, koju Slovenija želi da sprovede a Hrvatska ne priznaje, istekao je u decembru.Ovih dana građani dve države koji žive u pograničnom području osećaju posledice nerešenog političkog sukoba .

U najvećem problemu trenutno se nalaze ribari s obe strane. Mediji su preneli da na hrvatskoj strani na ovom području njih nije registrovano mnogo,ukupno 26, sa godišnjim ulovom od oko 55 000 evra. Slovenačka strana nije iznela preciznije podatke o broju svojih ribara u Piranskom zalivu.Obe strane su tačno medijima dostavile podatke o broju nelegalnih ulazaka u svoje teritorijalne vode nakon donošenja arbitražne odluke.Po hrvatskim bilo je 840 ulazaka slovenačkih brodova u hrvatske vode, a po slovenačkim 1.122 upada na njenu teritoriju.Ovih dana slovenačka strana je rešila da u sprovođenju arbitraže uvede i kaznenu politiku pa je medijima saopšteno da su prema Zakonu o strancima za nedopušteni ulazak predviđene kazne od 500 do 1200 eura, a za nedopušten ribolov, zavisno od pravnog statusa - od 420 do 41.000 eura. Hrvatska za sada ne primenjuje svoje kazne za „nezvane“ Slovence koje samo evidentira i poručuje da neće sprovoditi slovenačke kazne. Postavlja se pitanje šta će se kažnjenim građanima Hrvatske desiti kada kroče na slovenačku teritoriju na koju su inače i upućeni zbog prirode svog posla, ali i samog života uz pograničnu zonu.

I jedni i drugi su sada u potrazi za uticajnim i moćnim saveznicima u okviru Evropske Unije ili NATO-a koji bi ih podržali. Dok se licitira sa tim uz koga je Nemačka ili SAD, neki „zajednički“ prijatelji su se saglasili.Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker i „zamenik pomoćnika za balkanska pitanja“ Brajan Hojt Ji jasno poručuju da granični spor utiče na celu Uniju i da države što pre treba da pronađu izlazak iz ove krize.Razlog više je što je ovakava situacija plodno tlo za stare „brzorastuće balkanske vrste“ kao što su razni „domoljubi i veterani“ da se ponovo nađu u centru medijske pažnje. Jedan od njih, Tromblon, sa imenom koje upućuje i na način rešenja krize, postavio je razuman rok vladama dve države od 72 sata pre nego što sam preuzme „mere“ u cilju reševanja problema.

Ima i drugačijih mišljenja.Mediji su preneli da su se na "ničijoj zemlji" susrele dve levičarske stranke - Radnički front s hrvatske strane i Levica sa slovenačke strane.Izvele su zajedničku akciju da ukažu na „nacionalističku maglu koja se prodaje na obe strane“, a kojom se kriju „gorući problemi privredne i socijalne politike“

U ovom trenutku izgleda da rešenja nema na vidiku.Slovenija se nada uspehu kada bude odlučivanje o pristupu Hrvatske Šengenskom prostoru i eurozoni.Tada će slovenačka podrška Hrvatskoj biti od izuzetnog značaja.

U svakom slučaju brojke o godišnjem ulovu u Savudrijskoj vali ili Piranskom zalivu kažu da dok se kod komšija preko 25 godina igraju „Ribarske svađe,“ svu ribu su već odavno „pokupili“ Italijani.

Ostali naslovi

Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna
Bionauke – grana u usponu u Beču
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije poslednjih godina beleži se snažan rast u oblasti nauka o živim sistemima (bionauke). To potvrđuju rezultati najnovije studije, prema kojoj je godišnji promet porastao za 22 odsto u periodu od 2020. do 2023. godine, i dostigao 22,7 milijardi evra. Broj zaposlenih povećan je za osam odsto i sada prelazi 49.000 ljudi
Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote