Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dunav – spona između kontinenta i tri mora

Dunavska strategija
Piše: Ljiljana Staletović

Dunav je kao car među rekama, večan kao Tibar, plodonosan kao Nil, veličanstven kao Misisipi, ljubljen kao Volga, živahan kao Rajna. Ovim rečima francuski car Napoleon opisao je Dunav, drugu po veličini evropsku reku, odmah posle Volge, i žilu kucavicu Starog kontinenta koju tokom vekova nisu zaobilazili ni ratnici, ni trgovci, a ni putnici namernici željni odmora na njenim obalama. I danas Dunav ima važnu ulogu u ekonomiji ne samo deset zemalja kroz koje prolazi već i ostalih, jer svojim tokom spaja više mora i kontinenata. Za ljude u njegovom priobalju izvor je i hrane i prihoda.

Imajući u vidu značaj te reke za ekonomski razvoj zemalja kroz koje prolazi, tadašnji austrijski savezni kancelar Verner Fajman 2008. godine predložio je Strategiju za Podunavlje, na čijem se Akcionom planu radilo tri godine. Ideju o Dunavskoj strategiji među prvima su prihvatili Rumuni, a 2011. izglasao ju je Savet Evropske unije.

Sedište Dunavske strategije (Danube Strategy Point) danas je u Beču, a koordinator Rudolf Šiker u razgovoru za Srpsku ekonomiju kaže da su njome obuhvaćene Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Nemačka, Mađarska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Moldavija i Ukrajina, te Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

Ostali naslovi

Veštačka inteligencija pomaže preciznije predviđanje poplava i vodnog bilansa
Srpska ekonomija
Hidrološki modeli su neophodni za predviđanje poplava i upravljanje vodnim resursima. Međutim, njihova tačnost u velikoj meri zavisi od toga koliko su parametri modela prilagođeni konkretnim područjima
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)