Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nije blef, sad nas hvali MMF

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

U toku prošle nedelje Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) počela je zvanične razgovore sa Vladom Srbije i finansijskim institucijama o novom aranžmanu.Uz konstataciju da je prethodni trogodišnji aranžman uspešno završen nagovešteno je da bi u narednom periodu akcenat bio na finansijskoj konsolidaciji, makroekonomskoj stabilnosti i nastavku sprovođenja reformi, bez povlačenja novca.

Srbija je u februaru ove godine završila trogodišnji stendbaj aranžman koji je Međunarodni monetarni fond odobrio kada je počela da sprovodi mere fiskalne konsolidacije.Finansijski deo aranžmana iznosio je 935,4 miliona specijalnih prava vučenja ili oko 1,2 milijarde evra.Aranžman je sklopljen iz predostrožnosti, bez namere da se odobrena sredstva koriste, osim u slučaju platnobilansnih potreba države.Sredstva tokom celog perioda nisu korišćena, a u razmatranju rezultata u sprovođenju dogovorenog ekonomskog programa iznete su pozitivne ocene o Srbiji. Šef Misije MMF-a Džejms Ruf, koji je predvodio delegaciju na ovim razgovorima, istakao je da je iskustvo Srbije pozitivan primer i uspešan model za druge zemlje. Tokom ovog perioda Srbija je uspela da stabilizuje svoje finansije i suoči se sa ozbiljnim problemima u ekonomiji kao što su privredna stagnacija, slabe javne institucije, smanjeni prihodi od poreza i prekomerna potrošnja državnih i javnih preduzeća, rast javnog duga. Zvaničnici MMF-a su se pohvalno izrazili i prema činjenici da je Srbija u 2017. godini imala budžetski suficit i da je ekonomsko poverenje veće kao i ulaganja domaćih i inostranih investitora.Kao pozitivne činjenice navode se i veća stabilnost bankarskog sistema, smanjenje nivoa problematičnih kredita i nezaposlenosti.

Ipak, uz sve iznete pohvale Srbija ima još dosta da uradi po oceni MMF-a.To su pre svega reforma javnog sektora i problem sa javnim preduzećima koji posluju sa gubicima. Kao konkretni primeri pominju se preduzeća RTB Bor ,Resavica, Petrohemija, Azotara. Ona direktno negativno utiču na postignute rezultate. U tom smislu značajan bi bio novi aranžman sa MMF-om koji se planira i koji popularno nazivaju „čuvarkuća“.To je aranžman bez povlačenja novca, savetodavnog karaktera koji podrazumeva stručnu pomoć u rešavanju „gorućih“ problema.

Naravno nije samo Srbija „pod lupom“ MMF-a.I druge zemlje našeg regiona predmet su interesovanja i izveštavanja ove međunarodne institucije.Ono je prisutno kroz redovno godišnje održavanje konsultacija po članu IV Statuta MMF-a, što je obaveza svih zemalja članica, ili kroz analizu aranžmana koji su trenutno u toku.U ovim analizama može se izvući pozitivan zaključak da kao region napredujemo.U većini slučajeva konstatuje se privredni rast, jačanje institucija, smanjenje javnog duga.Pored uspeha ima i zajedničkih nedostataka.U poslednjim izveštajima MMF-a za Zapadni Balkan konstatuje se da sve zemlje imaju nedovoljno razvijenu osnovnu javnu infrastrukturu što je značajna prepreka za dalji privredni rast.Bolje transportne, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže pomogle bi regionu da poveća produktivnost , bolje uđe u globalne tokove i bude privlačniji za nove investicije. To sve bi pomoglo i bržem dostizanju evropskih proseka kad je u pitanju životni standard. Ipak poznavajući našu balkansku potrebu za „preuveličavanjem“ stručnjaci MMF-a savetuju da ne ugrožavamo opštu makroekonomsku stabilnost preambicioznim ili loše sprovedenim javnim infrastrukturnim projektima.

Srbija i ceo zapadno-balkanski region idu napred,to potvrđuju izrečene pohvale misije MMF-a tokom posete Beogradu.Kretanje nije onoliko brzo koliko je potrebno da bi dostigli evropske standarde kojima težimo.U tom smislu prisustvo MMF-a je više nego neophodno.Ono može povećati međunarodni kredibilitet i strane investicije u regionu.

MMF je ipak najpotrebniji da nas sačuva od nas samih. Koliko smo puta do sada na Balkanu pokazali da bez „mentora“ ove vrste teško sprovodimo reforme i uvek se ponovo nađemo u „nedozvoljenom minusu“.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom