Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ništa strašno, rešili smo brašno!

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

U prošloj nedelji izbegnut je jedan pravi trgovinski rat u regionu.Srbija i Makedonija su ozbiljno zaoštrile svoje ekonomske odnose u poslednjih nekoliko nedelja, a razlog je bilo brašno. Na uvedene mere iz Makedonije na uvoz brašna uveliko su se spremale kontramere iz Srbije. Onda se u sredu desio rasplet krize na način koji nije baš uobičajan na Balkanu.Dobrom voljom resornih ministara na sastanku u Skoplju došlo se do kompromisa i trgovina brašnom dve zemlje ponovo će ući u „mirne vode“.

Vlada u Skoplju odlučila je nedavno da se brašno iz Srbije može uvoziti isključivo bez akciznih markica koje bi se dobijale u Makedoniiji nakon fitosanitarnih pregleda, a to je procedura koja zahteva duže vreme i dodatne troškove za izvoznike.Vlada je objasnila da je to u interesu zdravlja građana i da je samo počela striktno da primenjuje pravilnik o kontroli uvoznih proizvoda, koji je prethodno bio izigravan.S druge strane moglo se čuti da na ovaj način Makedonija „kupuje vreme“ i pokušava da reši svoje robne rezerve brašna, odnosno da prvo njih rasproda.Govorilo se ranije i o uticaju velikih mlinara u Makedoniji na sve dosadašnje vlade , pošto su već nekoliko puta poslednjih godina Srbija i Makedonija u sporu zbog brašna .Procena je da na ovaj način izvoznici iz Srbije gube oko 200.000 evra , a godišnje se u Makedoniju izveze 40.000 do 50.000 tona brašna.

Srbija je kao i do sada u sličnoj situaciji najavila kontramere. Kako je precizirano one bi bile u skladu sa principima Svetske trgovinske organizacije, koje nisu u koliziji sa CEFTA sporazumom.Na raspolaganju su bili pojačani nadzor i kontrola, fitosanitarna, veterinarska i kontrola svih drugih graničnih inspekcijskih službi prilikom uvoza robe iz Makedonije.

I već kada je sve privrednike u Srbiji i Makadoniji koji međusobno posluju „zabolela glava“ od mera i kontramera, političari su se setili da oni u skladu sa svojim „evropskim namerama“ treba da razvijaju saradnju i grade jedinstveno tržište.Upravo su se na to pozvali na sastanku u Skoplju na kome je postignit sporazum.U duhu Berlinskog procesa složili su se da odstrane sva nepotrebna ograničavanja.Za početak dogovor važi za brašno, a uskoro će diskutovati, kako su naveli „o jednom ozbiljnijem i krupnijem paketu mera“.

Konkretno za brašno su se dogovorili da se kontrolne markice za pakovanja srpskog brašna za izvoz na makedonsko tržište od jedan, dva i pet kilograma i dalje lepe u Srbiji, dok će se za pakovanja od od 25 i 50 kilograma to raditi u Makedoniji.Makedonski pravilnik o plasmanu brašna koji je izazvao nezadovoljstvo kod izvoznika brašna iz Srbije biće prema sporazumu dva ministra promenjen.
Dogovoreno je i zajedničko telo, Komitet za saradnju i za prevazilaženje otvorenih problema. Prva sednica Komiteta očekuje se polovinom marta u Beogradu, a planirano je da se sednice održavaju najmanje jednom u tri meseca u cilju praćenja postignutih rezultata i sprečavanja novih pojava necarinskih barijera.

Trgovinska razmena dve zemlje je trenutno oko 700 miliona evra, a na ovaj način političari su pokazali da žele da ona ove godine dostigne milijardu evra.Na to ukazuje jedan od zaključaka dvojice ministara da se u budućnosti ne primenjuju bilo kakve barijere u međusobnoj trgovini već da se radi na ubrzavanju i olakšavanju procedura kako bi se omogućio brz protok robe.Sve u duhu Berlinskog procesa i stvaranja zajedničkog ekonomskog prostora.

Dobro je kada političari u regionu prave kompromise u korist svojih privrednika.Dobro je i kada se pozivaju na Berlinski proces i želju za stvaranjem zajedničkog prostora i kada shvataju koliko je to dobro za sve na Balkanu .Dobro bi bilo i da su se toga „sami setili“ i da im nisu pomagali neki „zajednički prijatelji“.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom