Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ide Mile putem svile

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Početkom nedelje održan je u Budimpešti šesti Samit Kine i zemalja centralne i istočne Evrope. Možemo slobodno reći, i ako su izricanja presuda haškim optuženicima sa sve šekspirovskim zapletima bila ozbiljan konkurent, da je ovo pak bio najvažniji događaj u regionu u protekloj nedelji.

U formatu 16+1 već šest godina uzastopno sastaju se najviši predstavnici Kine ,Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Letonije, Litvanije, Makedonije, Crne Gore, Poljske, Rumunije, Slovačke, Slovenije i Srbije. Ovo „šaroliko“ društvo čine zemlje članice EU i zemlje kandidati za članstvo. Ono što ih svake godine okuplja za pregovaračkim stolom jeste jaka volja i velika energija Kine, ali i veliki novac koji je ova zemlja rešena da investira u razvojne projekte u regionu. Sve je to deo nove kineske strategije o kojoj je više govorio kineski predsednik Si Đinping letos u Pekingu na predstavljanju ambicioznog plana „Jedan pojas- jedan put ".

Pred 29 šefova država tada je izneto obećanje da će Kina uložiti 124 milijarde dolara za novi "put svile" kako je popularno nazvana ova kineska inicijativa.Kina ovu strategiju vidi kao put mira, i slobodne trgovine bez rivaliteta i diplomatskih igara, a ona uključuje povezivanje i izgradnju infrastrukture, i više od 13.000 kilometara mreže puteva i železnica za izvoz robe.Kako se tada moglo čuti od predsednika Si Đinpinga Kina ovim želi da menja svet i međunarodne odnose „galijama punim blaga, a ne ratnim brodovima“.

Inicijativa 16+1 sa zemljama jugoistočne Evrope do sada je dala i mnogobrojne konkretne rezultate. Počelo je od železničkog povezivanja poljskog grada Lođ i Čengdua u Kini 2013. čime je višestruko skraćeno vreme dotadašnjeg transporta robe morskim putem, a plan je da se u realizaciji saradnje formata „16+1“ utroši 10 milijardi evra. Po izjavama srpske premijerke na Samitu u Budimpešti za Srbiju ova incijativa je „ značajan mehanizam saradnje na visokom političkom nivou u oblasti ekonomije, a ujedno i važan mehanizam za jačanje saradnje Kine sa Evropskom unijom“.Saradnja u projektima sa Kinom Srbiji je do sada između ostalog donela i izgradnju Pupinovog mosta, izgradnju novog postrojenja u termoelektrani "Kostolac",uspostavljanje vazdušnog saobraćaja između dve zemlje direktnom linijom Peking-Beograd, međusobno ukidanju viza, preuzimanje Smederevske železare i drugo.

Samit u Budimpešti, kako je saopšteno, donosi tri miljarde kineskih investicija u ovaj region. To podrazumeva značajan udeo srpsko-kineskih investicionih projekata i još nekoliko novih ugovora u srpsko-kineskoj saradnji. To su, kao su mediji preneli , ugovor o izgradnji autoputa od Preljine do Požege na Koridoru 11 dugog 30,9 kilometara i vrednog 450 miliona evra, protokol između Generalne uprave za kontrolu kvaliteta, inspekciju i karantin NR Kine i Ministarstva poljoprivrede Srbije vezan za izvoz goveđeg mesa iz Srbije u Kinu.Potvrđena su i dva važna ugovora za grad Beograd ,o izgradnji toplodalekovoda Obrenovac - Novi Beograd, i drugi koji se odnosi na odlaganje gradskih otpadnih voda iz centralnih delova Beograda a čija je vrednost, kako je saopšteno, 440 miliona evra.

Dobra vest sa Samita jeste početak radova na modernizaciji pruge Beograd - Budimpešta koji se najavljuju dugi niz godina,a za čiju realizaciju sa Kinom postoji postoji potvrđen sporazum još od 2014.godine. Najave brojnih političara o vozovima koji idu 200 kilometara na sat na ovoj destinaciji, koje su tada ali i kasnije izricane, već su uveliko trebale da budu ralizovane. Ipak radovi tek sada počinju,a novi rok za završetak ove deonice jeste 2023.godina.

Saradnja sa Kinom u okviru inicijative 16+1 u proteklom periodu može se okarakterisati kao „saradnja u usponu“. Evropska unija i pojedine njene članice ne gledaju uvek blagonaklono na ovu saradnju.Iz EU imaju primedbu da nije posvećeno dovoljno poštovanje standardima na kojima insistira Evropa,i da Kina insistira na bilateralnim ugovorima sa zemljama članicama, a EU ne želi podrivanje zajednice već da Peking poštuje koncept "jedne Evrope". Ipak veliki broj njienih članica prepoznalo je mogućnost da ostvaruje svoje interese i učestvuje u kineskoj inicijativi.Srbija koja neguje dobre odnose sa Kinom važan je deo nove kineske strategije u Evropi i značajan partner Kini na novom „putu svile“.

Postoje i problemi, a najveći u ovoj saradnji su rokovi i netransparentnost,o čemu svedoči i kašnjenje u realizaciji pruge Beograd – Budimpešta koja je trebala već da bude završena, kao i podatak da se EU uključila i da "nadgleda i procenjuje" da li je ceo ovaj sporazum u skladu sa zakonom EU o javnim nabavkama.

Kako trenutno izgleda, još neko vreme će u Srbiji morati da prođe da Mile koji već decenijama ide „lajkovačkom prugom“ 30 na sat , krene ovom obnovljenom prugom ka Budimpešti sa 200km na sat na novom „ putu svile“.

Ostali naslovi

Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika
Mobilne učionice u Beču
Srpska ekonomija
Demografski razvoj i organizacioni okvir školstva doveli su u mnogim delovima Beča do velike potrebe za školskim prostorom. Slobodna mesta u postojećim razredima su već popunjena, stoga je potrebno obezbediti prostor za dodatne razrede. Samo u proteklih deset godina Grad Beč je formirao oko 1.200 razreda u oblasti obaveznog obrazovanja
Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru