Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sa BiH u plusu, sa Bakirom u minusu

Beograd
Foto: PKS
Piše: Aleksandar M. Janković

Svedoci smo i poslednjih nekoliko dana da prosto ne možemo da međusobno komuniciramo bez „zapaljivih izjava“ i političkih potresa na „brdovitom Balkanu“. Ovog puta u glavnoj ulozi bio je član predsedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović , ali bilo je i drugih, zapaženih uloga. Izetbegović je u okviru intervjua za DW, čije je delove u Srbiji preneo Tanjug, izneo nekoliko stavova koji su izazvali veliku pažnju i dosta negativnih reakcija regionalnih političara, a najviše onih u Srbiji .

Sporne izjave Izetbegovića bile su da se „nada da će BiH priznati Kosovo", dotakao se i „odnosa srpskih vlasti prema Sandžaku“, ali je naglasio da je spreman i na vojnu opciju u slučaju da Republika Srpska proglasi nezavisnost ili kako je on to rekao „ukoliko proizvedu drugo poluvreme, mislim da će ga izgubiti – nadam se politički, a ne vojno“.

Reakcije najviših predstavnika vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj na izneto bile su mnogobrojne, jake i jedinstvene u osudi da su ovakvi stavovi „neprimereni dobrosusedskim odnosima“. Naloženo je hitno „praćenje situacije“, a vrhunac je svakako bio sazivanje Saveta za nacionalnu bezbednost Republike Srbije povodom ovih izjava.

Važno je napomenuti činjenicu da u okolnostima gde bez saglasnosti ostala dva člana Predsedništva BiH, posebno bez srpskog člana Predsedništva BiH, zvanično Sarajevo odluku o priznanju Kosova nikada ne bi moglo da donese, što je u krajnjem slučaju potvrdio i sam Izetbegović u razgovoru sa novinarima DW. Iz ovoga sledi da je izjava Bakira Izetbegovića nerealna i neprimerena sadašnjem političkom trenutku, a samim tim izneta i kao lični stav nepotrebna u obraćanju sa visoke političke funkcije.

Postavlja se pitanje da li je onda odgovorno i mudro od jednog bosanskog političara da izjavi ovako nešto i sa kojim ciljem je to urađeno? Bosna i Hercegovina je i nakon više od 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma „delimično ili nedovoljno funkcionalna država“ što je poražavajući stav (ali i nesporna odgovornost) Bakira Izetbegovića i drugih bosanskih političara u oba entiteta koji su toliki niz godina prisutni u strukturama vlasti. A da ovakva izjava ne može doprineti njihovoj boljoj saradnji nije teško zaključiti ni onima sa mnogo manje političkog iskustva.

Takođe očekivane i „burne“ rekcije na ovo u Srbiji, koje su u jednom trenutku potpuno popunile medijski prostor, nastavile su „naduvavanje balona“. Sve je kulminiralo hitnom sednicom Saveta za nacionalnu bezbednost Republike Srbije,koja i ako je „dramatično najavljivana“ prošla bez „dramatičnih“ zaključaka, što je na kraju i sam Bakir Izetbegović ocenio kao „spuštanje lopte“ i dobar potez najviših srpskih vlasti pred novi susret. Inače, članovi bosanskog predsedništva pozvani su u Beograd i njihova poseta zakazana je za 06. i 07.decembar.

Naravno, nije ovo prvi put da regionalni političari na ovaj način privlače pažnju i prave toplo-hladne „uvertire“ svojih sastanaka. I sam Bakir Izetbegović je više puta bio učesnik ovakvih igara: od 2015. kada je igrao šah na Kalemegdanu sa predsednikom Srbije, preko izjava koje su usledile toj partiji sa najavama nove tužbe protiv Srbije za genocid, do pohvala izrečenih srpskom rukovodstvu na inaguraciji predsednika nešto kasnije.

Čini se da je najpopularnijja taktika u regionu da se pred neki susret zapaljivim izjavama izazovu iste takve rekacije, a samim tim i teme za razgovor svedu na napore za pomirenje i prevazilaženje trenutne situacije i takvih izjava. Time se izgleda postiže izbegavanje težih, a za sve suštinski najvažnijih tema, kako da svi živimo bolje, u miru i dobrosusedskim odnosima i kako da pronalazimo načine da sarađujemo i da se povezujemo pre svega ekonomski.

A u takvoj saradnji i povezivanju se krije plus za dve države.Prema podacima Privredne komore Srbije ukupna robna razmena između Srbije i BiH u 2016. godini, iznosila je 1.524,6 miliona evra što je povećanje od 5,8% u odnosu na 2015. godinu. Izvoz u BiH iznosio je 1.118,6 mil. evra, i to je 6% više u odnosu na 2015. godinu. Uvoz iz BiH povećan je za 5,3% u odnosu na 2015. godinu a iznosio je 406 mil. evra. Suficit Srbije u robnoj razmeni iznosio je 712,6 mil. evra. U ukupno ostvarenom izvozu Srbije.prema istim izvorima, u 2016. godini BiH je na trećem mestu, a po visini uvoza iz zemalja sveta, tokom 2016. godine svrstava BiH na 14. mesto.

Moglo bi se jednom rečenicom konstatovati da je Bosna i Hercegovina jedan od pet najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Republike Srbije, a možda sa ovom rečenicom treba započinjati i svaki razgovor najviših predstavnika dve države. Onda bi se moglo nastaviti uz pitanje: koliko bi zajedničkih ekonomskih koristi moglo da donese Bosni i Hercegovini ali i Srbiji što postoje istovremene specijalne veze Srbije i Republike Srpske sa Rusijom, a bošnjačkog entiteta sa Turskom?

Ipak živimo u miru već više od 20 godina i red je da počnemo u „takvom tonu“ da međusobno razgovaramo.

Ostali naslovi

Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika
Mobilne učionice u Beču
Srpska ekonomija
Demografski razvoj i organizacioni okvir školstva doveli su u mnogim delovima Beča do velike potrebe za školskim prostorom. Slobodna mesta u postojećim razredima su već popunjena, stoga je potrebno obezbediti prostor za dodatne razrede. Samo u proteklih deset godina Grad Beč je formirao oko 1.200 razreda u oblasti obaveznog obrazovanja
Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru