Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pale – mesto ušuškano planinama

Putovanja
Piše: Jelena Filipović

Ušuškano ispod Ravne planine, odakle pogled seže do vrhova Romanije i Trebevića, mesto Pale, sada već i gradić, sačuvalo je netaknutu prirodu, nepregledne četinare među kojima se od lovaca kriju lisice, vukovi, medvedi, srndaći, a planinari i šetači ispune sva čula i napune baterije za svakodnevne obaveze. Zbog toga su Pale važile kao odličan izbor za beg od letnje vreve, a zimi od guste sarajevske magle, za koju duhovite Sarajlije kažu da je imaju i za izvoz.

Prema geografsko-prirodnim osobinama, Pale su odavno poznate kao klimatsko lečilište i izletište, a danas su ne samo turistički već i univerzitetski i kulturni centar u Republici Srpskoj. Na Palama se nalazi pravoslavna Crkva Uspenja Presvete Bogorodice, osnovana početkom 20. veka, kao i rimokatolička Crkva Svetog Josifa.

Područje opštine Pale izrazito je planinsko, s nadmorskom visinom od 624 do 1.916 metara, a najniža tačka je na 624 metara nadmorske visine, na zapadnoj strani opštine, gde se spajaju paljanska i mokranjska Miljacka.

Središnji deo opštine Pale zauzima Paljanska kotlina, smeštena između planinskih masiva – Jahorine s juga, Gosine sa istoka, Romanije sa severoistoka, Ozrena sa severa i severozapada i Trebevića sa zapada.

Sedište opštine je u gradiću Pale, na nadmorskoj visini od 820 metara.

Zimske radosti

Ljubitelji skijanja koji tu odsednu mogu da uživaju na glavnoj ski-stazi dugačkoj 1.400 metara, koja se koristi i za održavanje FIS trka. Gondolom se vrlo brzo dolazi na njen vrh, a ko želi ranije da se isključi, može da izabere i vožnju na tanjirači. Oni koji bi samo da borave na svežem vazduhu i uživaju na zimskom suncu mogu gondolom da odu na vrh ski-staze, gde se stiče utisak kao da svakog časa možete dotaći oblake.

S tog mesta pruža se pogled na Pale kao na dlanu, na skijaše rasute po stazi, vrhove planina unaokolo i četinare koji prekriveni snegom imaju posebnu magiju, i osećate se kao da ste ušli u snežnu bajku.

Tu se nalazi i veštačko jezero za osneživanje staze i kafić-brvnara, gde možete da popijete omiljeni napitak.

Osim zaljubljenika u skijanje, svoje zadovoljstvo tu pronalaze i deca i roditelji koji se sankaju, kliskaju, grudvaju, prave Sneška Belića…

Kada se umorite od zimskih radosti, pauzu možete napraviti u restoranu iz kojeg se pruža pogled na stazu za skijanje i nepreglednu šumu stogodišnjih jela.

Vrelo Miljacke

Ako odsednete u nekom od mnogobrojnih privatnih apartmana u blizini seoskih domaćinstava, možda ćete imati sreće, pa umesto da kupujete hranu u nekom od dva tržna centra u centru Pala, pazarite od ljubaznih meštana domaća jaja, sir, kajmak ili „zajednicu” (pomešan sir i domaća pavlaka).

Odmor na Palama ne može da prođe bez šetnje do vrela Miljacke, a o toj lepoti mogao bi da se napiše poseban tekst. Tu sva čula budu ispunjena, od pogleda na veličanstvenu čistu vodu pa do mirisa drveća i lekovitog bilja u neposrednoj blizini.

Taj deo paljanske Miljacke izuzetno je lep kada je vodostaj reke bogatiji i kada rečni tok gradi prekrasne slapove koji padaju preko sedrenih blokova obraslih mahovinom. Iznad izvora Miljacke nalaze se ostaci srednjovekovne Gradine Pavlovića, što zajedno sa izvorom predstavlja jedinstvenu turističku lokaciju i mesto koje obavezno treba posetiti.

U neposrednoj blizini su i dva etno-restorana s ribnjacima punim pastrmke, pa možete da pokažete koju želite da vam ispeku.

Na Palama možete posetiti i pećinu Orlovaču, u kojoj su pronađeni ostaci pećinskog medveda i insekt iz porodice Coleoptera.

Svako ko dođe u ovo planinsko mesto, bilo zimi bilo leti, može da isplanira i jednodnevni izlet u Sarajevo, udaljeno 15 kilometara, pa da prošeta po Baš-čaršiji, ode do Principovog mosta, Večne vatre...

Na otprilike sličnoj udaljenosti od Pala je i „olimpijska lepotica”, kako mnogi nazivaju Jahorinu, koja skijašima nudi oko 40 kilometara na 17 uređenih staza.

I na kraju, a što je trebalo možda pomenuti već na početku priče o Palama, nikako ne smete propustiti ćevape i pitu zeljanicu s domaćim kiselim mlekom.

Ko nije pojeo ćevape nedaleko od bivše autobuske stanice na Palama, taj nema pravu sliku ovog slatkog mesta podno planina koje može da stane rame uz rame i sa evropskim skijalištima.

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)