Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pozovi M za mir u regionu

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Najvažniji susret za naš region u protekloj nedelji održan je u Berlinu. Na poziv nemačke kancelarke Angele Merkel, predsednik Srbije je po drugi put za manje od dva meseca bio njen gost. Nemačka je veoma zainteresovana da region Zapadnog Balkana ostane na putu mira i stabilnosti, ali i privrednog rasta kako bi dalje napredovao ka punopravnom članstvu u Evropskoj Uniji. Uloga Srbije u tom smislu je od najvećeg značaja naročito kada je u pitanju kosovski problem ili stabilnost i budućnost Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu može se tumačiti pojačana diplomatska aktivnost kancelarke Merkel, ali i drugih evropskih zvaničnika prema Beogradu u poslednje vreme.

Najvažnija tema novog berlinskog susreta, po izjavama koje su usledile, jesu aktuelne tenzije u odnosima Beograda i Prištine kao i celokupni regionalni odnosi koji su povremeno na vrlo „teškim ispitima“. Uz pohvale za ostvareni napredak u sprovođenju potrebnih reformi i ekonomski rast uvek su „na stolu“ i kritike što se na polju normalizacije odnosa ne napreduje dovoljno brzo. Nemačka, ali i većina zemalja Unije, gleda pragmatično na „nametnuti“ balkanski mir sa svim šta on čini kao dovoljno dobro rešenje za duži period i očekuje naše ponašanje u skladu sa tim. Mi na Balkanu, svako iz svog ugla, pitanjima pristupamo istorijski i smatramo da su nam nametnute teške nepravde. Za nas je nacionalno i tradicionalno uvek važnije nego ekonomsko.Ono što se u načelu slažemo i Unija i mi, a što je i ovaj susret u Berlinu potvrdio, jeste da bi novim sukobima na Balkanu u ovom trenutku svi sigurno napravili korak unazad.

Kad već rat nije rešenje,možda je to onda jače ekonomsko povezivanje.Tu Nemačka može da bude od velike pomoći s obzirom da je sa svojim investicijama i spoljnotrgovinskom razmenom značajniji partner celom regionu. Konkretno za Srbiju i najvažniji. U protekloj godini sa Nemačakom smo imali trgovinsku razmenu od 4,3 milijarde evra,izvezli smo robe za 1,888 milijardi evra, a uvezli u vrednosti 2,455 milijardi evra. Ako nas na Balkanu ne mogu povezati zajednička istorija,jezik i kultura onda bi to morale da urade Stada, Metro, Henkel, Lidl, Bosch, Siemens, Leoni ili neke druge nemačke investicije koje su već prisutne i zapošljavaju samo u Srbiji više od 40 000 ljudi. Na Balkan stižu premijer i oko 100 poslovnih ljudi nemačke pokrajine Baden-Virtenberg, gde je sedište nekih od najznačajnijih svetskih kompanija, poput Dajmlera, Poršea ili Boša pa će se našem regionu ukazati i nove poslovne prilike. Jedan od većih projekata za mir i stabilnost Balkana kojem je Nemačka veoma posvećena jeste i Berlin plus,najavljeni novi Maršalov plan za region, koji bi nas kroz veću finansijku pomoć i zajedničke infrastrukturne projekte ekonomski osnažio i bolje povezao do samog prijema u Uniju.

Naš region u narednom periodu očekuju značajni sastanci sa predstavnicima Evropske Unije, u maju Samit EU i Zapadnog Balkana u Sofiji i u julu novi susret u „Berlinskom formatu“ u Londonu. Veoma je važno da se na ovim sastancima još više učvrsti „evropski put“ celog regiona. To se najviše može postići zajedničkom porukom da je na Balkanu moguće graditi dobre odnose i da je akcenat na ekonomskom povezivanju, a ne na političkim i nacionalnim podelama.Podrška Evropske Unije i same Nemačke za takav scenario postoji, a može se prepoznati i kroz sugestiju nemačke kancelarke da je predsednik Srbije „pozove kad god treba da bi se smirivale tenzije na Balkanu“. Zeleni sako koji je kancelarka nosila na poslednjem sastanku sa predsednikom Srbije, kažu poznavaoci, je znak da kod nje postoji velika doza optimizma za povoljan „balkanski rasplet“. Izgleda da u nas više veruju drugi nego mi sami. A ako sami ne poverujemo uskoro, moraćemo da je pozovemo da nam ona kaže.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom