Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od Stambola do Beča investicija je najpreča

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Na Balkanu se vekovima stvari ne menjaju.Kao što su nekada naši „prvaci“ odlazili kod sultana u Stambol ili kod cara u Beč kako bi dobili saglasnost za svoju politiku i danas naši lideri u ovim „centrima moći“ traže podršku za svoje „projekte“.

Tako je u Instanbulu u ponedeljak predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan bio domaćin bošnjačkom članu Predsedništva BIH Izetbegoviću i srpskom presedniku Vučiću.Na trilateralnom sastanku politički odnosi na Balkanu jesu bili tema, ali ne u prvom planu.Ton u međusobnoj komunikaciji balkanskih lidera bio je prilično pomirljiv, za razliku od nekih ranijih susreta. Kroz samu inicijativu za ovakav sastanak i dnevni red vidi se namera Turske da širi svoj uticaj i da na ovaj način poveća broj investicija na Zapadnom Balkanu.S tim u vezi kao rezultat razgovora je najavljeno više projekata značajnih za Srbiju i region.Dva najvažnija su izgradnja autoputa Beograd-Sarajevo i dolazak turske kompanije Taj grupe u Kraljevo koja bi trebalo da zaposli 2.500 radnika.Novi autoput bi trebalo da se gradi u dve trase pošto nije postojao jedinstveni stav u BiH oko toga kuda bi on trebalo da prođe.Po prvim najavama radiće se po principu „izgradi -poseduj-koristi-predaj“.To bi u praksi značilo da će Turska u potpunosti snositi troškove izgradnje projekta, određeni period će naplaćivati korišćenje kao koncesiju, a zatim predati BiH i Srbiji.Nekoliko dana nakon ovog susreta u Ankari su resorni ministri potpisali Sporazum Srbije i Turske o slobodnoj trgovini i Sporazum o podsticanju i zaštiti investicija.To će, kako je saopšteno, omogućiti bescarinski izvoz iz Srbije na tursko tržište 5.000 tona goveđeg mesa godišnje, a kroz definisane kvote i izvoz drugih prehrambenih proizvoda za koje su privrednici zainteresovani.Pre same realizacije potrebno je da parlamenti Turske i Srbije ratifikuju sporazum.Reklo bi se da postoji velika šansa da se u ovom slučaju vrlo brzo pređe „s reči na dela“ što bi dosta značilo privredama Srbije , Bosne i Hercegovine i Turske.

Drugi važan susret održan je krajem nedelje u Beču gde su se sastali predsednici Srbije i Austrije.Moglo se očekivati da se tokom razgovora pomene bečki valcer, ali je ipak jedna od glavnih tema bio argentinski tango.Reč je o „igri“ Beograda i Prištine u cilju normalizacije odnosa za koju je uvek „potrebno dvoje“, kako je to u svojoj izjavi opisao predsednik Srbije. U političkom smislu veoma je važna podrška Austrije daljim integracijama Srbije, ali i celog regiona u EU s obzirom da ova zemlja predsedava Unijom u drugoj polovini godine.Svi austrijski zvaničnici tokom susreta dali su snažnu podršku Srbiji na putu evropskih integracija.Sastanke političara pratili su susreti srpskih privrednih predstavnika i austrijskih privrednika. U razgovorima je naglašeno da je Austrija jedan od najvećih investitora sa preko 2,7 milijardi evra investicija i da u Srbiji posluje čak 500 austrijskih kompanija.Na večeri koja je upriličena za srpsku delegaciju 50 najznačajnijih donosilaca odluka u privredi Austrije imalo je priliku da čuje koje su mogućnosti Srbije za nova ulaganja.Pored priznanja koje je Srbiji ukazano na do sada sprovedenim reformama naglašeno je da „austrijski privrednici žele još veću efikasnost srpskog sudstva i dalje napore u oblasti vladavine prava“, u kojima će Srbija imati podršku Austrije.Po podacima Privredne komore Srbije ukupna trgovinska razmena dve zemlje iznosi oko milijardu evra, a ima mnogo prostora da se ova saradnja još više unapredi.

Po ovonedeljnim dešavanjima u regionu reklo bi se da su se naši lideri odlučili za novi pristup u svojim odnosima pa je pojačana diplomatska aktivnost pre svega imala ekonomske ciljeve.Sastanci u Istanbulu i Beču otvaraju nove mogućnosti privrednicima za poslovanje i saradnju,a to je više investicija i više radnih mesta za sve. Što je manje verbalnih političkih sukoba koji nas vraćaju u prošlost od kojih samo političari „žive“ to će biti više prostora za zajedničke ekonomske projekte od kojih svi možemo „da živimo“ u regionu.

Ostali naslovi

Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika
Mobilne učionice u Beču
Srpska ekonomija
Demografski razvoj i organizacioni okvir školstva doveli su u mnogim delovima Beča do velike potrebe za školskim prostorom. Slobodna mesta u postojećim razredima su već popunjena, stoga je potrebno obezbediti prostor za dodatne razrede. Samo u proteklih deset godina Grad Beč je formirao oko 1.200 razreda u oblasti obaveznog obrazovanja
Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru