Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Balkanska dilema od Ujka Vanje do Ujka Sema

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

Nova Godina je pred nama, a stare dileme i problemi ostaće i u 2018. prisutni na Zapadnom Balkanu.

U 2017. borili smo se svi za veći ekonomski rast, više stranih investicija, manji budžetski deficit i veće plate.Želeli smo bolje regionalne odnose i stabilnost, više prava, sloboda i tolerancije u društvu , manje korupcije, organizovanog kriminaliteta, više političke kulture i manje govora mržnje. I ako rezultata ima, isti ciljevi postavljeni su i za narednu godinu.

U izveštaju Svetske banke za 2017., koji su mediji preneli, kaže se „da će ekonomski rast Zapadnog Balkana u 2017. godini biti 2,6 odsto, a da je u prvoj polovini ove godine otvoreno 230.000 radnih mesta, što je porast od 3,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine“. I izveštaji Evropske komisije ukazuju da su države regiona ostvarile određeni napredak u 2017. O tome svedoče nova otvorena poglavlja u pristupnim pregovorima Srbije i Crne Gore i najave da bi i druge zemlje uskoro mogle da pređu u tu fazu pristupanja Uniji. Međutim, isti izvori ukazuju da bi ovim tempom našem regionu trebalo 60 godina da dostigne nivo razvijenih zemalja EU, a ozbiljne primedbe idu svim državama na račun sporih reformi u pravosuđu, borbi protiv korupcije, garantovanju osnovnih prava i sloboda.

Čini se da je u ovoj godini moglo i bolje i da je previše energije utrošeno na mala „komšijska prepucavanja“ koja su uvek imala veliku medijsku pažnju. A da sve bude još nelogičnije deklerativno svi imamo isti najvažniji cilj, mir i ekonomski prosperitet i integraciju u Evropsku Uniju kao najveći prioritet.

Šta je to što nas odvlači od glavnog zadatka koji smo pred sebe postavili i šta nas usporava u nastojanjima da izgradimo bolja i uspešnija društva? Pre svega to je nacionalno i tradicionalno, kod nas uvek pre ekonomskog. Na Balkanu sve je komplikovano, imamo nepriznate države, priznate države sa nepriznatim imenima, priznate države sa priznatim imenima koje ne funkcionišu, a uvek možemo da nađemo razlog i da se sporimo međusobno. To je dobra podloga za „velike“, da naše „male interese“ iskoriste kako bi međusobno odmerili snage. Može se reći da je prostor našeg regiona uvek interesantan Rusiji i Sjedinjenim Državama i za međusobnu političku trgovinu. Zato one nude pomoć i podršku na Balkanu u rešavanju važnih nacionalnih pitanja, daju „dobre“ savete i zovu u svoje saveze kako bi imale što više „kapitala“ za tako nešto.Saradnja sa „konkurencijom“ svakoj od država donosi i rizike . O tome svedoči i nedavno insistiranje američkog Kongresa da se pripremi analiza bezbednosne saradnje sa Rusijom od strane svake pojedinačne zemlje Zapadnog Balkana.

Znajući da u XXI veku pored ispunjenja „istorijskog cilja“ treba ponuditi i nešto od „čega se živi“ primetno je da i jedni i drugi investiraju u naš region.Prema podacima Privredne komore Srbije ukupna ulaganja SAD u Srbiju iznose skoro 4 milijarde dolara, a investicije su uposlile skoro 17,000 ljudi. Ukupan obim ruskih investicija, prema istom izvoru realizovanih u Srbiji u periodu 2003-2015. je u visini od preko tri milijarde dolara.

I ako se kroz ovaj primer vidi da su SAD i Ruska federacija značajnije ekonomski prisutne, njihov interes za prisustvo na Balkanu je pre svega politički i svodi se na to koliko daleko ili blizu će biti granice NATO pakta od Rusije.Kada je ekonomija regiona u pitanju postoje i veće sile od njih ,a to su pre svege zemlje Evropske Unije i države okupljene u CEFTA sporazum.Takođe na Balkanu su sve više prisutne i zemlje kao što su Kina i Turska čija se ekonomska saradnja sa regionom višestruko uvećava svake godine i kod kojih ekonomski interesi bar u ovom trenutku prevazilaze političko trgovanje. Sa Evropskom Unijom trgujemo koliko sa Rusijom, SAD, Turskom i Kinom zajedno. Pri tome Evropska Unija je nadnacionalni okvir u kome se jedino mogu prevazići naši istorijski sukobi. Ona je još uvek najviše ekonomska zajednica, što naše nacionalno neće da „povredi“ , a dovoljno je politička da naša društva i međusobne odnose „uredi“.

To može biti predlog uspešne strategije na Balkanu za 2018. Od „ujaka“ koji žive (pre)daleko i koji ustvari preko nas samo rešavaju neke stare sukobe ne možemo mnogo očekivati, ma koliko nam bili simpatični.Treba da se setimo da imamo i drugu „rodbinu“.Onu „dosadnu“ koja ne poklanja puške i avione i druge zanimljive „igračke“ ,već „knjige“ iz kojih traži da učimo. A tu pored nas žive i „ prve komšije“. Koliko puta se u životu pokazalo da prvo njih potražimo kad je teško i da su one jedino uvek tu kada je najpotrebnije.

Ostali naslovi

Izložba Johan Štraus – nova dimenzija povodom 200. rođendana kralja valcera
Srpska ekonomija
Digitalna produkcija prikazuje život i delo Johana Štrausa u svim njegovim dimenzijama, a postavljena je na površini od oko 900 m2 i nudi jedinstveni sistem slušalica koji je osetljiv na pokret. Izložba nudi multimedijalnu simfoniju zabave
Beč dobija novi istraživački centar za veštačku inteligenciju u oblasti biomedicine
Srpska ekonomija
Austrijska akademija nauka (ÖAW) i nemačka Fondacija Beringer Ingelhajm inicirali su osnivanje instituta AITHYRA u Beču, koji će koristiti veštačku inteligeciju za biomedicinska istraživanja, sa ciljem da se bolje razumeju bolesti i unaprede terapije
Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika