Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Naučnici u Beču gaje kožu od gljiva

Beč
Foto: © Alexander Bismarck
Eurocomm-PR

Međunarodni tim hemičara na čelu sa Aleksandrom Bizmarkom i Mičelom Džonasom sa Bečkog univerziteta objavili su u časopisu „Nature Sustainability“ članak o obimnom potencijalu obnovljivog i održivog materijala dobijenog od gljiva koji se može koristiti kao zamena za kožu.

Koža važi za izuzetno trajan i na različite načine upotrebljiv materijal u mnogim sferama svakodnevnog života kao što su industrija nameštaja ili tekstilna industrija. Međutim, proizvodnja kako prirodne tako i veštačke kože ostavlja ekološki otisak. Iako dobijanje prirodne kože može da se posmatra kao rezultat proizvodnje mesa, gajenje životinja u tu svrhu i proces proizvodnje kože smatraju se etički i ekološki problematičnim iz više razloga: sečenje šuma radi stvaranja pašnjaka, emisija gasova sa efektom staklene bašte, upotreba neekoloških materijala u procesu štavljenja kože. U proizvodnji veštačke kože, koja se dobija iz sintetičkih polimera, koriste se hemikalije koje nastaju iz fosilnih izvora energije.

Koža koja se proizvodi od gljiva može da bude rešenje, pošto ne emituje ugljen-dioksid i biološki je potpuno razgradiva. Materijal od gljiva kao zamena za kožu proizvodi se od ostataka poljoprivrednih i šumarskih proizvoda kao što je piljevina. Takvi proizvodi služe kao osnova za uzgoj gljivičnog micelijuma, vegetativnog tela gljiva. Posle određenog vremena biomasa nastala od gljiva može fizički i hemijski da se obrađuje. Gotov proizvod izgleda kao koža, ima slična svojstva i na dodir je sličan koži.

Kao najveći izazov u proizvodnji materijala od gljiva naučnici navode postizanje homogenog micelijuma koji bi ravnomerno rastao, imao konzistentnu debljinu, boju i mehanička svojstva. U budućnosti ovaj materijal bi mogao da bude ekološka alternativa za goveđu i veštačku kožu, naročito za društveno osvešćene kupce i preduzeća i za sve više prisutne vegane.

 

Ostali naslovi

Veštačka inteligencija pomaže preciznije predviđanje poplava i vodnog bilansa
Srpska ekonomija
Hidrološki modeli su neophodni za predviđanje poplava i upravljanje vodnim resursima. Međutim, njihova tačnost u velikoj meri zavisi od toga koliko su parametri modela prilagođeni konkretnim područjima
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)