Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nove karte su na stolu

Ekonomska kriza i COVID 19 sastavili hrvatski Sabor
Piše: Dragana Bokan

U fokusu parlamentarnih izbora u Hrvatskoj koji su održani početkom jula ove godine bile su tri stranke/koalicije: HDZ, Restart koalicija i Domovinski pokret. Iz HDZ-a se čulo da će u naredne četiri godine ponuditi sigurnost i da je vreme u kojem se živi i ono koje je pred Hrvatskom vreme velikih izazova, te da će ključna stvar biti upravo sigurnost. Restart koalicija rekla je da je njen zadatak da reformiše socijalnu politiku, dok je Miroslav Škoro poručivao da je vreme da se društvo okrene „onome što je najvažnije za hrvatskog čoveka” i podsećao na žrtve Domovinskog rata, kao i na neke stavove koje promoviše Katolička crkva.

– Za razliku od HDZ-a i SDP-a, čije su vođe politički profesionalci koji se sve više odmiču od desnice odnosno levice i promovišu centrističku politiku, pokret Miroslava Škora profilisao se kao tipična evropska protivsistemska, protivdemokratska, nacionalistička organizacija, a zanimljivo je da se u Hrvatskoj prvi put dogodilo da se Putinova Rusija direktno meša u parlamentarne izbore, i da su tragovi tog mešanja sasvim neskriveni. Naime, uobičajeno je da protivsistemske stranke u Evropskoj uniji, kao što su stranke Marin le Pen, Hansa Kristijana Štrahea, poput AfD-a ili Lige, dobijaju novac ruskog režima za svoje kampanje. Do sada se u Hrvatskoj to nije dogodilo. Ovaj put Škora direktno finansira trgovačka firma u vlasništvu čoveka koji u Hrvatskoj zastupa interese ruskog državnog giganta Gasproma – kaže na početku razgovora za Srpsku ekonomiju Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.

On objašnjava da ruski uticaj saveznike Škora automatski čini neupotrebljivima za postizborne koalicije, pogotovo što je jedan od zahteva koje oni upućuju HDZ-u kao uslov savezništva kontrola nad Ministarstvom energetike. Dakle, kako kaže Gjenero, na taj način, „pojačavanjem ruskog monopolskog pritiska na hrvatsko energetsko tržište, žele da kompenzuju Putinovom režimu finansijsku potporu koju su primili”.

Iako su brojne predizborne prognoze pokazivale da će se do većine u hrvatskom Saboru teško doći i da će svaka stranka imati svoje zahteve, nije baš bilo tako. HDZ je odneo uverljivu pobedu na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, osvojivši 66 mandata i pobedivši u osam izbornih jedinica, kao i u izbornoj jedinici za dijasporu. Nova vlada Andreja Plenkovića biće, kako se sada (dok ovaj tekst ide u štampu) čini, sastavljena uz podršku osam poslanika manjina, kao i uz podršku Predraga Štomara (HNS) i Radimira Čačića.

– Proteklih godina bilo je mnogo primedaba na politiku Milorada Pupovca, ali on je u političkom smislu za srpsku zajednicu malo-pomalo stvorio vrlo snažnu poziciju. Njegova reč, uz reč italijanskog zastupnika Furija Radina, već godinama unutar kluba zastupnika nacionalnih manjina ima najveću snagu. Već dva-tri ciklusa važi pravilo da svi manjinski zastupnici zajedno zauzimaju poziciju prema vladajućoj koaliciji, da joj pristupaju svi ili joj ne pristupa niko. Kad pristupe, manjinski zastupnici uglavnom su vrlo pouzdani partneri i ostaju u koaliciji do njenog kraja, do isteka mandata. Zato oba relevantna politička bloka priželjkuju saradnju s manjinskim zastupnicima, a oni su načelno otvoreni prema saradnji i s levim i s desnim centrom. Jedina ograda koju je definisao Milorad Pupovac jeste odbijanje saradnje s desnim radikalima, dakle s listom Škora, koja je stigmatizovala srpsku manjinu u toku kampanje. Pupovac ne bi podržao koaliciju HDZ-a i Domovinskog pokreta uprkos relativno dobrim iskustvima u saradnji s premijerom Plenkovićem – objašnjava naš sagovornik.

Predizborne aktivnosti u Hrvatskoj obeležili su koronavirus i ekonomska nesigurnost izazvana tom pošasti dvadeset prvog veka. Nažalost, ti problemi su posle izbora, čini se, u još većem zamahu. Postizborno upiranje prsta na Srbe i Pupovca i želja da se Srbiji ne dopusti otvaranje novih evropskih poglavlja ne zanimaju više Hrvate, jer korona je i dalje tu, vakcine neće biti u skorije vreme, a turista je sve manje na primorju. Evropski stručnjaci predviđaju do deset odsto pada BDP-a. Nove karte su na stolu, izborna kampanja je završena.

Ostali naslovi

Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...