Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ekonomska kriza i Kovid 19 sastavljaju hrvatski Sabor

Region
Piše: Dragana Bokan

"Virus je ponovo tu'', ocenio je danas hrvatski premijer Andrej Plenković i dodao da se Hrvatska otvorila zbog turističke sezone i da se to pokazalo uspešnim jer na primorju je više od 200 hiljada turista. ''Došlo je do opuštanja, a činjenica je da se virus slabije širi u letnjim mesecima'', rekao je hrvatski premijer i ponovio da su zato i parlamentarni izbori održavaju u julu. I time još jednom potvrdio da nema odlaganja izbora zbog virusa….iako su neki i to očekivali.

Za izbor 151 zastupnika u Saboru učestvuje 192 lista sa 2.669 kandidata…U fokusu ovih parlamentarnih izbora čini se da su tri stranke (koalicije)- HDZ, Restart koalicija i Domovinski pokret. Iz HDZ se moze čuti da je u fokusu njihovog programa - sigurnost i da je "vreme u kojem živimo i ono koje je pred nama vreme velikih izazova i da će ključna stvar biti upravo sigurnost". Restart koalicija kaže da je njjhov zadatak reformisati socijalnu politiku, dok Miroslav Škoro poručuje "da je vreme da se okrenemo onome sto je najvažnije za hrvatskog čoveka" i podsećanje pokreta na žrtve Domovinskog rata, kao i na neke stavove koje promoviše Katolička crkva.

- Za razliku od HDZ-a i SDP-a, čiji su vođe politički profesionalci, koji se sve više odmiču od desnice, odnosno levice i promovišu centrističku politiku, pokret Miroslava Škore profilisao se kao tipična evropska protivsistemska, protivdemokratska, nacionalistička organizacija, a zanimljivo je da se u Hrvatskoj prvi put dogodilo da se Putinova Rusija direktno meša u parlamentarne izbore, i da su tragovi tog mešanja posve neskriveni. Naime, uobičajeno je da protivsistemske stranke u Evropskoj uniji, kao što su stranke Marin le Pen, Hajnc Kristijan Štrahe, poput AfD ili Lige, dobijaju novac ruskog režima za svoje kampanje. Do sada se u Hrvatskoj to nije dogodilo, kaže politički analitičar Davor Gjenero na početku razgovora za "Srpsku ekonomiju".

Ovog puta, navodi Gjenero, Škoru direktno finansira trgovačka firma koja je u vlasništvu čoveka koji u Hrvatskoj zastupa interese ruskog državnog giganta Gazproma. Ovako prepoznatljiv ruski uticaj Škorine saveznike automatski čini neupotrebljivima za postizborno koaliranje, pogotovo što je jedan od zahteva koje Škorini saveznici ističu HDZ-u kao cenu savezništva, kontrola nad ministarstvom energetike. Dakle, na taj način, pojačavanjem ruskog monopolskog pritiska na hrvatsko energetsko tržište žele kompenzovati Putinovom režimu finansijsku potporu koju su primili.

Ključno pitanje koje se svakako nameće je ko će voditi Hrvatsku u narednom razdoblju, jer svet ulazi u najveću krizu od 1929.godine. Hrvatski premijer Plenković se danas pohvalio se da je vlada preduzela ogromne mere i tako sačuvala oko 600 hiljada radnih mesta i više od 100 hiljada preduzeća.

- U političkom sistemu uvek se nezahvalno upuštati u prognoze, jer je prevelik broj posve nepredvidivih varijabli, koje u konačnici mogu definisati izborni rezultat. Ipak, jasno je da samo dve stranke imaju kapacitete za formiranje racionalne administracije: HDZ i SDP (ili obrnutim redom, svejedno). Isto tako, jasno je da SDP nema potencijalnih koalicijskih partnera, osim zastupnika manjina, s kojima bi mogao formirati većinu, a da bi bilo kakva koalicija s Škorinim pokretom i s Mostom za HDZ bila kontaminirajuća, objašnjava Gjenero.

Prema njegovom mišljenju, lako je moguće da se Hrvatska nakon izbora nadje u blokadi i da ni u jednom niti u drugom bloku ne bude lako formirati većinu. Dodaje da je u takvoj situaciji moguće da predsednik Hrvatske raspusti parlament i smeni Plenkovićevu vladu te da je zameni za tehničku vladu i raspiše nove izbore za jesen.

-U uslovima pretnje drugim talasom COVID 19 i pretnje ekonomskom krizom, koja će svugde u EU biti vrlo prepoznatljiva u četvrtom kvartalu, a u Hrvatskoj, zbog pada turizma, i više nego drugde, raspisivanje novih izbora bio bi prevelik rizik. U ovakvim okolnostima nije isključeno da se dve najveće stranke dogovore o velikoj koaliciji, kaže naš sagovornik.

Manjinski zastupnici su, prema rečima našeg sagovornika, uglavnom vrlo pouzdani partneri i ostaju u koaliciji do njenog kraja odnosno do isteka mandata. Zato oba relevantna politička bloka priželjkuju saradnju s manjinskim zastupnicima, a oni su načelno otvoreni prema saradnji i s levim i s desnim centrom.

- Jedina ograda, koju je definisao Milorad Pupovac, je odbijanje saradnje s desnim radikalima: dakle, ako bi Škorina lista, koja je stigmatizovala srpsku manjinu u toku kampanje, a i svojim političkim delovanjem izvan kampanje, učestvovala u koaliciji s HDZ-om, manjinski zastupnici ne bi im se pridružili i ne bi podržali takvu većinu, uprkos relativno dobrim iskustvima u saradnji sa premijerom Plenkovićem, zaključio je Gjenero.

Ostali naslovi

Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...