Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Da li je poznatiji hotel ili desert

Beč
Foto>: Zaher torta © Hotel Sacher
Eurocomm-PR

Bečka tradicija kafeterija nerazdvojiva je od bečkih hotela. Legendarni hoteli u glavnom gradu Austrije imali su i imaju svoju kafeteriju. A ono što ne sme da fali, je poslastica iz „kućne radinosti“.

Najpoznatije bečke kafeterije stekle su ugled ne samo zbog jedinstvenog ambijenta već i zbog njihovih istoimenih torti i poslastica. I hotelske torte u Beču imaju dugu istoriju. Mnogi luksuzni hoteli serviraju sopstvene kreacije a recepti su strogo čuvana tajna.

Najpoznatija torta na svetu

se tiče popularnosti Zaher-torta je neosporno broj jedan. Najpoznatija torta na svetu je najboljeg ukusa upravo tamo gde se služi original, u luksuznom hotelu „Zaher“ u Beču (www.sacher.com). Godišnje se ručno proizvede 360.000 originalnih Zaher-torti. Od toga se jedna trećina potroši u samom hotelu i kafeteriji. Inače torta se izvozi u sve zemlje sveta. Tortu je 1832. godine kreirao tada 16-ogodišnji pomoćni kuvar Franc Zaher. On je zamenio šefa kuhinje koji se iznenada razboleo, a trebalo je za kneza Meterniha da napravi poseban desert.

Torta ili neka druga poslastica?

Takođe luksuzan hotel „Imperial“ ima na meniju svoju tortu (www.imperialvienna.com). Prema legendi, torta je kreirana 1873. godine povodom otvaranja hotela u čast cara Franje Josifa I. Punjena je između listića badema kakao-kremom u slojevima, preko dođe sloj marcipana i na kraju čokoladna glazura. Torta se standardno služi u „Kafeu Imperial“ i postoji sa ukusom crne pomorandže i malinama. I ova torta se isporučuje u celom svetu.

Carev omiljeni doručak

„Grand Hotel Wien“ poznat je po kuglofu (www.grandhotelwien.com). Taj kolač je tipičan komad bečke pekarske tradicije i bio je omiljen caru Franji Josifu pre svega za doručak. U hotelu „Grand“ kuglof se sprema prema starom originalnom receptu upotpunjen sa cimetom, kao i mramorni kuglof sa listićima badema. Ovu poslasticu gosti rado kupuju za poneti a izvozi se takođe u sve zemlje sveta.

Najnovije hotelske kreacije

Ne tako dugu tradiciju ima „Otova torta“ hotela „Altštat“ (www.altstadt.at). Torta je nazvana po osnivaču hotela Otu E. Vizentalu a kreirala je poznata kuvarica Zara Viner. Kandirana višnja kao dekoracija „Otove torte“ može se naći u jednoj hotelskoj sobi – pitajte za sobu 37!

Novo otkriće je dezert hotela „Do & Co Hotel Vienna“ (www.docohotel.com) napravljen u obliku vrha čuvene bečke katedrale Sv. Stefana koja se nalazi odmah preko puta hotela. „Tajni“ sastojci su mak, džem od šljiva, lešnici, malo ruma i fina čokoladna glazura. Ovaj oblik je osmišljen povodom otvaranja hotela 1990. godine u staklenoj zgradi na kojoj se ogleda čuvena bečka katedrala.

 

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)