Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zašto se u Beču najbolje živi

Šetnja regionom Centralne i Jugoistočne Evrope: Beč
Srpska ekonomija

Region Centralne i jugoistočne Evrope ima se čime pohvaliti, a grad Beč godinama je jedan od najboljih za ćživot na svetu. Smatra se i za centar sveta jer je Centar sveta austrijska prestonica dom mnogih institucija, međunarodnih organizacija i Ujedinjenih nacija. Beč je i najpopularniji konferencijski centar sveta i raspolaže kompletnom infrastrukturom za ovakve događaje

Odličan gradski prevoz

Građane širom Beča prevozi 129 autobusa, 28 tramvajskih i pet metro linija. Godišnja karta iznosi jedan evro po danu. Noćni autobusi preuzimaju prevoz putnika posle ponoći, a petkom i vikendom razvezu „noćne ptice“ manje-više do kućnog praga.

Voda s planina

cevovoda sa Alpa – iz Donje Austrije i Štajerske – svakog dana snabdevaju grad sa 400 hiljada metara kubnih sveže vode– što je dovoljno da se napuni 2,5 miliona kada. Beč je prvi grad na svetu koji je svoju zalihu vode zaštitio ustavom.

Zelene površine

Beč ima više od 53 odsto zelenih površina. U gradu se vodi računa o 990 parkova odnosno 480.000 stabala. Pored bečke šume na obodima tu je i značajan deo nacionalnog parka Lobau, jedne od poslednjih očuvanih srednjoevropskih močvara.

Aktivnost

Bečka šuma je raj za šetače i bicikliste sa ukupno 11 obeleženih staza unutar gradske zone. Na brdu Kalenberg nalazi se avanturistički park kao i 3D park za ljubitelje streljaštva. Bečki bazeni i Dunav nude mogućnosti za kupanje na više lokacija.

Poljoprivreda

Razvijen je poljoprivredni sektor: trećina zelene površine i 15 odsto ukupne gradske površine se ustupa uzgoju. Oko 645 bašti, vinograda, polja i voćnjaka snabdevaju grad voćem, povrćem, žitaricama i vinom, a godišnje se proizvede 28700 tona krastavaca.

Kuhinja

Bečka kuhinja je jedina na svetu koja nosi ime po nekom gradu. U Beču ima mnogo tradicionalnih mesta kao što je „Café Landtmann“ iz 1873. godine ili restoran „Zum Figlmüller“ koji je duže od 110 godina poznat kao „dom bečke šnicle“.

Gradska ćistoća

Radnici Gradske čistoće se brinu ne samo o smeću i reciklaži, već i o uklanjanju snega sa ulica i biciklističkih staza. Vozila gradske čistoće godišnje pređu 120 hiljada ruta, odnosno devet miliona kilometara, što je ekvivalentno putovanju na Mesec svakih 14 dana.

Obrazovanje

Oko 200 hiljada studenata pohađa 20 različitih univerziteta što Beč čini najvećim studentskim gradom na nemačkom govornom području. Beč se ponosi kvalitetom svojih univerziteta – bečka Muzička akademija spada u najbolje u svetu.

Centar sveta

Austrijska prestonica je dom mnogih institucija, međunarodnih organizacija i Ujedinjenih nacija. Beč je i najpopularniji konferencijski centar sveta i raspolaže kompletnom infrastrukturom za ovakve događaje. U Beču se godišnje održi oko 4500 konferencija.

Muzeji

U Beču postoji 100 muzeja sa bogatim kolekcijama, 250 galerija savremene umetnosti, održi se više od 15 hiljada koncerata godišnje, 80 festivala, u koncertnim salama ima 10 hiljada sedišta, postoje tri operske kuće, 120 bina, 28 palata i 163 gradske građevine.

Izvor: Eurocomm – PR

Ostali naslovi

Snaga institucije
Srpska ekonomija
Više od 200 koleginica iz RGZ-a iz cele Srbije zajedno na Ohridskom jezeru. Na ovom zajedničkom putovanju, u organizaciji Geosindikata povodom 8. marta, okupili su se zaposleni iz više gradova Srbije – još jednom pokazujući koliko su zajedništvo, kolegijalnost i međusobno poštovanje važan deo naše institucije
Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)