Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ništa strašno, rešili smo brašno!

Beograd
Piše: Aleksandar M. Janković

U prošloj nedelji izbegnut je jedan pravi trgovinski rat u regionu.Srbija i Makedonija su ozbiljno zaoštrile svoje ekonomske odnose u poslednjih nekoliko nedelja, a razlog je bilo brašno. Na uvedene mere iz Makedonije na uvoz brašna uveliko su se spremale kontramere iz Srbije. Onda se u sredu desio rasplet krize na način koji nije baš uobičajan na Balkanu.Dobrom voljom resornih ministara na sastanku u Skoplju došlo se do kompromisa i trgovina brašnom dve zemlje ponovo će ući u „mirne vode“.

Vlada u Skoplju odlučila je nedavno da se brašno iz Srbije može uvoziti isključivo bez akciznih markica koje bi se dobijale u Makedoniiji nakon fitosanitarnih pregleda, a to je procedura koja zahteva duže vreme i dodatne troškove za izvoznike.Vlada je objasnila da je to u interesu zdravlja građana i da je samo počela striktno da primenjuje pravilnik o kontroli uvoznih proizvoda, koji je prethodno bio izigravan.S druge strane moglo se čuti da na ovaj način Makedonija „kupuje vreme“ i pokušava da reši svoje robne rezerve brašna, odnosno da prvo njih rasproda.Govorilo se ranije i o uticaju velikih mlinara u Makedoniji na sve dosadašnje vlade , pošto su već nekoliko puta poslednjih godina Srbija i Makedonija u sporu zbog brašna .Procena je da na ovaj način izvoznici iz Srbije gube oko 200.000 evra , a godišnje se u Makedoniju izveze 40.000 do 50.000 tona brašna.

Srbija je kao i do sada u sličnoj situaciji najavila kontramere. Kako je precizirano one bi bile u skladu sa principima Svetske trgovinske organizacije, koje nisu u koliziji sa CEFTA sporazumom.Na raspolaganju su bili pojačani nadzor i kontrola, fitosanitarna, veterinarska i kontrola svih drugih graničnih inspekcijskih službi prilikom uvoza robe iz Makedonije.

I već kada je sve privrednike u Srbiji i Makadoniji koji međusobno posluju „zabolela glava“ od mera i kontramera, političari su se setili da oni u skladu sa svojim „evropskim namerama“ treba da razvijaju saradnju i grade jedinstveno tržište.Upravo su se na to pozvali na sastanku u Skoplju na kome je postignit sporazum.U duhu Berlinskog procesa složili su se da odstrane sva nepotrebna ograničavanja.Za početak dogovor važi za brašno, a uskoro će diskutovati, kako su naveli „o jednom ozbiljnijem i krupnijem paketu mera“.

Konkretno za brašno su se dogovorili da se kontrolne markice za pakovanja srpskog brašna za izvoz na makedonsko tržište od jedan, dva i pet kilograma i dalje lepe u Srbiji, dok će se za pakovanja od od 25 i 50 kilograma to raditi u Makedoniji.Makedonski pravilnik o plasmanu brašna koji je izazvao nezadovoljstvo kod izvoznika brašna iz Srbije biće prema sporazumu dva ministra promenjen.
Dogovoreno je i zajedničko telo, Komitet za saradnju i za prevazilaženje otvorenih problema. Prva sednica Komiteta očekuje se polovinom marta u Beogradu, a planirano je da se sednice održavaju najmanje jednom u tri meseca u cilju praćenja postignutih rezultata i sprečavanja novih pojava necarinskih barijera.

Trgovinska razmena dve zemlje je trenutno oko 700 miliona evra, a na ovaj način političari su pokazali da žele da ona ove godine dostigne milijardu evra.Na to ukazuje jedan od zaključaka dvojice ministara da se u budućnosti ne primenjuju bilo kakve barijere u međusobnoj trgovini već da se radi na ubrzavanju i olakšavanju procedura kako bi se omogućio brz protok robe.Sve u duhu Berlinskog procesa i stvaranja zajedničkog ekonomskog prostora.

Dobro je kada političari u regionu prave kompromise u korist svojih privrednika.Dobro je i kada se pozivaju na Berlinski proces i želju za stvaranjem zajedničkog prostora i kada shvataju koliko je to dobro za sve na Balkanu .Dobro bi bilo i da su se toga „sami setili“ i da im nisu pomagali neki „zajednički prijatelji“.

Ostali naslovi

Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika
Mobilne učionice u Beču
Srpska ekonomija
Demografski razvoj i organizacioni okvir školstva doveli su u mnogim delovima Beča do velike potrebe za školskim prostorom. Slobodna mesta u postojećim razredima su već popunjena, stoga je potrebno obezbediti prostor za dodatne razrede. Samo u proteklih deset godina Grad Beč je formirao oko 1.200 razreda u oblasti obaveznog obrazovanja
Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru