Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Junker po planu na Zapadnom Balkanu

Beograd
Foto: Kancelarija za saradnju sa medijima Vlade Srbije
Piše: Aleksandar M. Janković

Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker sa saradnicima posetio je u toku prošle nedelje zemlje Zapadnog Balkana koje pretenduju da postanu deo Evropske unije. Cilj „balkanske turneje“ je ohrabrivanje regiona za brže sprovođenje potrebnih reformi i pojašnjenje objavljene strategije EU u kojoj je 2025.godina navedena kao mogući termin za prijem novih članova. Realnost je da nijedna zemlja u regionu trenutno ne ispunjava uslove za članstvo. Kao glavni problemi navode se nedovoljna vladavina prava,korupcija i organizovani kriminal kao i nerešeni međusobni sukobi.

Zemlje regiona su dosta ujednačene po problemima koje imaju, ali se poprilično razlikuju u svojim dostignućima na putu evropskih integracija.Najviše su napredovale Crna Gora i Srbija koje jedine otvaraju pregovaračka poglavlja.Zbog toga je veoma značajna podrška predsednika Evropske komisije tokom posete Skoplju i Tirani kao i „neformalno“ obećanje da bi za nekoliko meseci i ove države trebale da započnu pristupne pregovore.Albanija je to zaslužila sa vidljivim rezulatatima u borbi protiv organizovanog kriminala i reorganizaciji pravosuđa.Uz dalji napredak na ovom planu očekuje se i rešavanje svih otvorenih pitanja između Albanije i Grčke. Makedonija je upravo pokazanom „dobrom voljom“ da reši spor sa Grčkom oko imena zaslužila izrečeno priznanje evropskih zvaničnika. U tom smislu sa aerodroma u Skoplju „odleteo je“ Aleksandar Veliki, a autoput prema Grčkoj od nedavno je „put prijateljstva“.U Beogradu je takođe izrečena slična poruka, uz pohvale za impresivan napredak skrenuta je pažnja i da 2025. kao termin proširenja Unije nije obećanje, već ohrabrenje i mogućnost.Do tog koraka Srbiju očekuje rešavanje problema u oblasti vladavine prava i pravosuđa i najveći izazov, postizanje pravno-obavezujućeg sporazuma sa Kosovom.U Sarajevu su bosanski zvaničnici Junkeru predali odgovore iz Upitnika Evropske komisije, a sledeći korak bi trebala da bude kandidatura Bosne i Hercegovine za članstvo u Uniji. U Podgorici je bilo najlakše.Crna Gora je formalno najviše napredovala u regionu sa ukupno 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja.Kao članica NATO i bez značajnijih otvorenih pitanja sa susednim državama ima i dodatni razlog da 2025. godinu razmatra kao termin pristupa Uniji.Ipak, neki već „tradicionalni“ problemi kao što su vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije i dalje su „nerešiva“ prepreka na ovom putu.

Osim rešavanja političkih problema potrebna je i veća ekonomska integracija u regionu.Unija počiva na zajedničkim vrednostima, ali je pre svega veliko zajedničko tržište.Upravo o tome se razgovaralo na završnom sastanku u Sofiji kome su prisustvovali predsednik Evropske komisije i svi balkanski lideri kao i predsednik Bugarske,zemlje koja trenutno predsedava Unijom.S tim u vezi pomenuto je ispunjenje velikog broja kriterijuma za balkanske zemlje u cilju stvaranja regionalne ekonomske zone.Ono što je potrebno dostići u regionu pre samog pristupanja jeste liberalizacija trgovine uslugama, harmonizacija investicionih politika, harmonizacija i standardizacija profesija i digitalizacija.Potrebno je da region međusobno trguje više, da nastupamo zajedno prema investitorima i ujednačimo uslove poslovanja, omogućimo slobodno kretanje i rad zaposlenih uz usaglašavanje i priznavanje visokoškolskih ustanova.U segmentu digitalizacije potrebno je formiranje zajedničkog rominga.Očekuje se konkretan rad na ovim pitanjima do Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana koji je planiran za maj u Sofiji.

„Balkanska turneja“ Žan Klod Junkera i saradnika nije donela nove poruke za Zapadni Balkan.Evropska Unija ne želi da naš „prtljag“ prilikom ulaska budu međusobni sukobi i to se moglo čuti i tokom ove posete regionu.Zbog toga bi mogli da nam „progledaju kroz prste“ za određene probleme. To potvrđuju pohvale u vezi sprovedenih ekonomskih i političkih reformi mada su evropske zemlje na tom planu decenijama ispred nas.Zajedničko tržište je važan uslov.Čini se da Unija želi sebi da u „pravom“ trenutku priključi jednu regionalnu ekonomsku zonu „skrojenu“ po svojim standardima koju bi činile sve zemlje Zapadnog Balkana.

Naše je „samo“ da se što pre pomirimo i počnemo da poslujemo.

Ostali naslovi

Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika
Mobilne učionice u Beču
Srpska ekonomija
Demografski razvoj i organizacioni okvir školstva doveli su u mnogim delovima Beča do velike potrebe za školskim prostorom. Slobodna mesta u postojećim razredima su već popunjena, stoga je potrebno obezbediti prostor za dodatne razrede. Samo u proteklih deset godina Grad Beč je formirao oko 1.200 razreda u oblasti obaveznog obrazovanja
Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru