Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Naučnici u Beču gaje kožu od gljiva

Beč
Foto: © Alexander Bismarck
Eurocomm-PR

Međunarodni tim hemičara na čelu sa Aleksandrom Bizmarkom i Mičelom Džonasom sa Bečkog univerziteta objavili su u časopisu „Nature Sustainability“ članak o obimnom potencijalu obnovljivog i održivog materijala dobijenog od gljiva koji se može koristiti kao zamena za kožu.

Koža važi za izuzetno trajan i na različite načine upotrebljiv materijal u mnogim sferama svakodnevnog života kao što su industrija nameštaja ili tekstilna industrija. Međutim, proizvodnja kako prirodne tako i veštačke kože ostavlja ekološki otisak. Iako dobijanje prirodne kože može da se posmatra kao rezultat proizvodnje mesa, gajenje životinja u tu svrhu i proces proizvodnje kože smatraju se etički i ekološki problematičnim iz više razloga: sečenje šuma radi stvaranja pašnjaka, emisija gasova sa efektom staklene bašte, upotreba neekoloških materijala u procesu štavljenja kože. U proizvodnji veštačke kože, koja se dobija iz sintetičkih polimera, koriste se hemikalije koje nastaju iz fosilnih izvora energije.

Koža koja se proizvodi od gljiva može da bude rešenje, pošto ne emituje ugljen-dioksid i biološki je potpuno razgradiva. Materijal od gljiva kao zamena za kožu proizvodi se od ostataka poljoprivrednih i šumarskih proizvoda kao što je piljevina. Takvi proizvodi služe kao osnova za uzgoj gljivičnog micelijuma, vegetativnog tela gljiva. Posle određenog vremena biomasa nastala od gljiva može fizički i hemijski da se obrađuje. Gotov proizvod izgleda kao koža, ima slična svojstva i na dodir je sličan koži.

Kao najveći izazov u proizvodnji materijala od gljiva naučnici navode postizanje homogenog micelijuma koji bi ravnomerno rastao, imao konzistentnu debljinu, boju i mehanička svojstva. U budućnosti ovaj materijal bi mogao da bude ekološka alternativa za goveđu i veštačku kožu, naročito za društveno osvešćene kupce i preduzeća i za sve više prisutne vegane.

 

Ostali naslovi

Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...