Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nove karte su na stolu

Ekonomska kriza i COVID 19 sastavili hrvatski Sabor
Piše: Dragana Bokan

U fokusu parlamentarnih izbora u Hrvatskoj koji su održani početkom jula ove godine bile su tri stranke/koalicije: HDZ, Restart koalicija i Domovinski pokret. Iz HDZ-a se čulo da će u naredne četiri godine ponuditi sigurnost i da je vreme u kojem se živi i ono koje je pred Hrvatskom vreme velikih izazova, te da će ključna stvar biti upravo sigurnost. Restart koalicija rekla je da je njen zadatak da reformiše socijalnu politiku, dok je Miroslav Škoro poručivao da je vreme da se društvo okrene „onome što je najvažnije za hrvatskog čoveka” i podsećao na žrtve Domovinskog rata, kao i na neke stavove koje promoviše Katolička crkva.

– Za razliku od HDZ-a i SDP-a, čije su vođe politički profesionalci koji se sve više odmiču od desnice odnosno levice i promovišu centrističku politiku, pokret Miroslava Škora profilisao se kao tipična evropska protivsistemska, protivdemokratska, nacionalistička organizacija, a zanimljivo je da se u Hrvatskoj prvi put dogodilo da se Putinova Rusija direktno meša u parlamentarne izbore, i da su tragovi tog mešanja sasvim neskriveni. Naime, uobičajeno je da protivsistemske stranke u Evropskoj uniji, kao što su stranke Marin le Pen, Hansa Kristijana Štrahea, poput AfD-a ili Lige, dobijaju novac ruskog režima za svoje kampanje. Do sada se u Hrvatskoj to nije dogodilo. Ovaj put Škora direktno finansira trgovačka firma u vlasništvu čoveka koji u Hrvatskoj zastupa interese ruskog državnog giganta Gasproma – kaže na početku razgovora za Srpsku ekonomiju Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.

On objašnjava da ruski uticaj saveznike Škora automatski čini neupotrebljivima za postizborne koalicije, pogotovo što je jedan od zahteva koje oni upućuju HDZ-u kao uslov savezništva kontrola nad Ministarstvom energetike. Dakle, kako kaže Gjenero, na taj način, „pojačavanjem ruskog monopolskog pritiska na hrvatsko energetsko tržište, žele da kompenzuju Putinovom režimu finansijsku potporu koju su primili”.

Iako su brojne predizborne prognoze pokazivale da će se do većine u hrvatskom Saboru teško doći i da će svaka stranka imati svoje zahteve, nije baš bilo tako. HDZ je odneo uverljivu pobedu na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, osvojivši 66 mandata i pobedivši u osam izbornih jedinica, kao i u izbornoj jedinici za dijasporu. Nova vlada Andreja Plenkovića biće, kako se sada (dok ovaj tekst ide u štampu) čini, sastavljena uz podršku osam poslanika manjina, kao i uz podršku Predraga Štomara (HNS) i Radimira Čačića.

– Proteklih godina bilo je mnogo primedaba na politiku Milorada Pupovca, ali on je u političkom smislu za srpsku zajednicu malo-pomalo stvorio vrlo snažnu poziciju. Njegova reč, uz reč italijanskog zastupnika Furija Radina, već godinama unutar kluba zastupnika nacionalnih manjina ima najveću snagu. Već dva-tri ciklusa važi pravilo da svi manjinski zastupnici zajedno zauzimaju poziciju prema vladajućoj koaliciji, da joj pristupaju svi ili joj ne pristupa niko. Kad pristupe, manjinski zastupnici uglavnom su vrlo pouzdani partneri i ostaju u koaliciji do njenog kraja, do isteka mandata. Zato oba relevantna politička bloka priželjkuju saradnju s manjinskim zastupnicima, a oni su načelno otvoreni prema saradnji i s levim i s desnim centrom. Jedina ograda koju je definisao Milorad Pupovac jeste odbijanje saradnje s desnim radikalima, dakle s listom Škora, koja je stigmatizovala srpsku manjinu u toku kampanje. Pupovac ne bi podržao koaliciju HDZ-a i Domovinskog pokreta uprkos relativno dobrim iskustvima u saradnji s premijerom Plenkovićem – objašnjava naš sagovornik.

Predizborne aktivnosti u Hrvatskoj obeležili su koronavirus i ekonomska nesigurnost izazvana tom pošasti dvadeset prvog veka. Nažalost, ti problemi su posle izbora, čini se, u još većem zamahu. Postizborno upiranje prsta na Srbe i Pupovca i želja da se Srbiji ne dopusti otvaranje novih evropskih poglavlja ne zanimaju više Hrvate, jer korona je i dalje tu, vakcine neće biti u skorije vreme, a turista je sve manje na primorju. Evropski stručnjaci predviđaju do deset odsto pada BDP-a. Nove karte su na stolu, izborna kampanja je završena.

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna