Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Da li je poznatiji hotel ili desert

Beč
Foto>: Zaher torta © Hotel Sacher
Eurocomm-PR

Bečka tradicija kafeterija nerazdvojiva je od bečkih hotela. Legendarni hoteli u glavnom gradu Austrije imali su i imaju svoju kafeteriju. A ono što ne sme da fali, je poslastica iz „kućne radinosti“.

Najpoznatije bečke kafeterije stekle su ugled ne samo zbog jedinstvenog ambijenta već i zbog njihovih istoimenih torti i poslastica. I hotelske torte u Beču imaju dugu istoriju. Mnogi luksuzni hoteli serviraju sopstvene kreacije a recepti su strogo čuvana tajna.

Najpoznatija torta na svetu

se tiče popularnosti Zaher-torta je neosporno broj jedan. Najpoznatija torta na svetu je najboljeg ukusa upravo tamo gde se služi original, u luksuznom hotelu „Zaher“ u Beču (www.sacher.com). Godišnje se ručno proizvede 360.000 originalnih Zaher-torti. Od toga se jedna trećina potroši u samom hotelu i kafeteriji. Inače torta se izvozi u sve zemlje sveta. Tortu je 1832. godine kreirao tada 16-ogodišnji pomoćni kuvar Franc Zaher. On je zamenio šefa kuhinje koji se iznenada razboleo, a trebalo je za kneza Meterniha da napravi poseban desert.

Torta ili neka druga poslastica?

Takođe luksuzan hotel „Imperial“ ima na meniju svoju tortu (www.imperialvienna.com). Prema legendi, torta je kreirana 1873. godine povodom otvaranja hotela u čast cara Franje Josifa I. Punjena je između listića badema kakao-kremom u slojevima, preko dođe sloj marcipana i na kraju čokoladna glazura. Torta se standardno služi u „Kafeu Imperial“ i postoji sa ukusom crne pomorandže i malinama. I ova torta se isporučuje u celom svetu.

Carev omiljeni doručak

„Grand Hotel Wien“ poznat je po kuglofu (www.grandhotelwien.com). Taj kolač je tipičan komad bečke pekarske tradicije i bio je omiljen caru Franji Josifu pre svega za doručak. U hotelu „Grand“ kuglof se sprema prema starom originalnom receptu upotpunjen sa cimetom, kao i mramorni kuglof sa listićima badema. Ovu poslasticu gosti rado kupuju za poneti a izvozi se takođe u sve zemlje sveta.

Najnovije hotelske kreacije

Ne tako dugu tradiciju ima „Otova torta“ hotela „Altštat“ (www.altstadt.at). Torta je nazvana po osnivaču hotela Otu E. Vizentalu a kreirala je poznata kuvarica Zara Viner. Kandirana višnja kao dekoracija „Otove torte“ može se naći u jednoj hotelskoj sobi – pitajte za sobu 37!

Novo otkriće je dezert hotela „Do & Co Hotel Vienna“ (www.docohotel.com) napravljen u obliku vrha čuvene bečke katedrale Sv. Stefana koja se nalazi odmah preko puta hotela. „Tajni“ sastojci su mak, džem od šljiva, lešnici, malo ruma i fina čokoladna glazura. Ovaj oblik je osmišljen povodom otvaranja hotela 1990. godine u staklenoj zgradi na kojoj se ogleda čuvena bečka katedrala.

 

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna