Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Pale – mesto ušuškano planinama

Putovanja
Piše: Jelena Filipović

Ušuškano ispod Ravne planine, odakle pogled seže do vrhova Romanije i Trebevića, mesto Pale, sada već i gradić, sačuvalo je netaknutu prirodu, nepregledne četinare među kojima se od lovaca kriju lisice, vukovi, medvedi, srndaći, a planinari i šetači ispune sva čula i napune baterije za svakodnevne obaveze. Zbog toga su Pale važile kao odličan izbor za beg od letnje vreve, a zimi od guste sarajevske magle, za koju duhovite Sarajlije kažu da je imaju i za izvoz.

Prema geografsko-prirodnim osobinama, Pale su odavno poznate kao klimatsko lečilište i izletište, a danas su ne samo turistički već i univerzitetski i kulturni centar u Republici Srpskoj. Na Palama se nalazi pravoslavna Crkva Uspenja Presvete Bogorodice, osnovana početkom 20. veka, kao i rimokatolička Crkva Svetog Josifa.

Područje opštine Pale izrazito je planinsko, s nadmorskom visinom od 624 do 1.916 metara, a najniža tačka je na 624 metara nadmorske visine, na zapadnoj strani opštine, gde se spajaju paljanska i mokranjska Miljacka.

Središnji deo opštine Pale zauzima Paljanska kotlina, smeštena između planinskih masiva – Jahorine s juga, Gosine sa istoka, Romanije sa severoistoka, Ozrena sa severa i severozapada i Trebevića sa zapada.

Sedište opštine je u gradiću Pale, na nadmorskoj visini od 820 metara.

Zimske radosti

Ljubitelji skijanja koji tu odsednu mogu da uživaju na glavnoj ski-stazi dugačkoj 1.400 metara, koja se koristi i za održavanje FIS trka. Gondolom se vrlo brzo dolazi na njen vrh, a ko želi ranije da se isključi, može da izabere i vožnju na tanjirači. Oni koji bi samo da borave na svežem vazduhu i uživaju na zimskom suncu mogu gondolom da odu na vrh ski-staze, gde se stiče utisak kao da svakog časa možete dotaći oblake.

S tog mesta pruža se pogled na Pale kao na dlanu, na skijaše rasute po stazi, vrhove planina unaokolo i četinare koji prekriveni snegom imaju posebnu magiju, i osećate se kao da ste ušli u snežnu bajku.

Tu se nalazi i veštačko jezero za osneživanje staze i kafić-brvnara, gde možete da popijete omiljeni napitak.

Osim zaljubljenika u skijanje, svoje zadovoljstvo tu pronalaze i deca i roditelji koji se sankaju, kliskaju, grudvaju, prave Sneška Belića…

Kada se umorite od zimskih radosti, pauzu možete napraviti u restoranu iz kojeg se pruža pogled na stazu za skijanje i nepreglednu šumu stogodišnjih jela.

Vrelo Miljacke

Ako odsednete u nekom od mnogobrojnih privatnih apartmana u blizini seoskih domaćinstava, možda ćete imati sreće, pa umesto da kupujete hranu u nekom od dva tržna centra u centru Pala, pazarite od ljubaznih meštana domaća jaja, sir, kajmak ili „zajednicu” (pomešan sir i domaća pavlaka).

Odmor na Palama ne može da prođe bez šetnje do vrela Miljacke, a o toj lepoti mogao bi da se napiše poseban tekst. Tu sva čula budu ispunjena, od pogleda na veličanstvenu čistu vodu pa do mirisa drveća i lekovitog bilja u neposrednoj blizini.

Taj deo paljanske Miljacke izuzetno je lep kada je vodostaj reke bogatiji i kada rečni tok gradi prekrasne slapove koji padaju preko sedrenih blokova obraslih mahovinom. Iznad izvora Miljacke nalaze se ostaci srednjovekovne Gradine Pavlovića, što zajedno sa izvorom predstavlja jedinstvenu turističku lokaciju i mesto koje obavezno treba posetiti.

U neposrednoj blizini su i dva etno-restorana s ribnjacima punim pastrmke, pa možete da pokažete koju želite da vam ispeku.

Na Palama možete posetiti i pećinu Orlovaču, u kojoj su pronađeni ostaci pećinskog medveda i insekt iz porodice Coleoptera.

Svako ko dođe u ovo planinsko mesto, bilo zimi bilo leti, može da isplanira i jednodnevni izlet u Sarajevo, udaljeno 15 kilometara, pa da prošeta po Baš-čaršiji, ode do Principovog mosta, Večne vatre...

Na otprilike sličnoj udaljenosti od Pala je i „olimpijska lepotica”, kako mnogi nazivaju Jahorinu, koja skijašima nudi oko 40 kilometara na 17 uređenih staza.

I na kraju, a što je trebalo možda pomenuti već na početku priče o Palama, nikako ne smete propustiti ćevape i pitu zeljanicu s domaćim kiselim mlekom.

Ko nije pojeo ćevape nedaleko od bivše autobuske stanice na Palama, taj nema pravu sliku ovog slatkog mesta podno planina koje može da stane rame uz rame i sa evropskim skijalištima.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom