Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Druga šansa za uspešan biznis

Dunavski region
PKS

Više od 70 kompanija i privrednika iz Srbije prošlo je, u okviru međunarodnog projekta "Druga šansa", obuku sa mentorima i dobilo podršku i savet kako da ponovo pokrenu biznis nakon neuspeha u prvom pokušaju. Ovaj projekat realizuje Privredna komora Srbije sa partnerima iz Dunavskog regiona s ciljem da se pomogne privrednim subjektima koji su u procesu restrukturiranja ili stečaja ili su suočeni sa drugim problemima u poslovanju. 

"Prema podacima Small Business Administration (SBA), svega polovina privrednih subjekata preživi prvih pet godina, a samo trećina dođe do desenije poslovanja. Ipak, ohrabruje činjenica da je gotovo svaki uspešan privrednik barem jednom bio neuspešan, bilo da ga je odbila neka velika kompanija ili investitor, da je pogrešio sa prototipom, dobio otkaz, ili bankrotirao. Pokretanje poslovanja od nule nije lako, a namera nam je da kroz Drugu šansu pomognemo posrnulim firmama i da ih ohrabrimo da ponovo pokrenu biznis", rekla je Tamara Dunđerović, rukovodilac Centra za programe podrške privredi, i mikro, malim i srednjim preduzećima.  

PKS nudi edukativnu mentoring uslugu svima koji su u problemu, a edukacija je usmerena na podizanje kapaciteta firmi,  utvrđivanje greške i razumevanje šta je do nje dovelo, kao i na redefinisanje strategija poslovanja, kako bi se izbeglo ponavljanje greške, istakla je Dunđerović, koja je i menadžer projekta. Pozvala je privrednike da se obrate Komori za podršku, savet i informaciju.

Predstavnica PKS ukazuje da se privrednici Srbije i celog Dunavskog regiona suočavaju, kada je reč o ponovnom pokretanju poslovanja, sa sličnim izazovima - nepostojanjem regulatornog okvira koji podržava drugu šansu, nedostatkom finansijskih i nefinansijskih usluga koje ciljaju na rešenje problema, kao i sa negativnom stigmom.

U zemljama Dunavskog regiona, broj poslovnih neuspeha prošle godine porastao je za 3,6 odsto dok se u Evropskoj uniji oko 200.000 preduzeća svake godine suoči sa nesolventnošću, što rezultira gubitkom 1,7 miliona radnih mesta.

Mnogi privrednici, čija su preduzeća bankrotirala, osećaju se obeshrabreno da ponovo pokrenu poslovanje, kako zbog stigmatizacije i diskriminacije sa kojom se suočavaju nakon bankrota, tako i zbog poteškoća prilikom dobijanja sredstava za osnivanje novog privrednog subjekta.

"U trenutku kada se svi privrednici suočavaju sa posledicama KOVID-19 pandemije koja utiče na povećani rizik poslovanja, možemo očekivati da se broj problematičnih biznisa u narednom periodu poveća. U 2021. godini dolaze na naplatu odloženi porezi i doprinosi, kao i nastavak plaćanja rata kredita koje su bile u moratorijumu. Pad prometa i niže privredne aktivnosti uticaće i na kapacitet za vraćanje dugovanja privrednih subjekata, pa će jaz biti sve veći", navela je Dunđerović.

Podseća i na izveštaj Narodne banke Srbije (NBS) o kreditnoj aktivnosti banaka koji pokazuje da je tokom trećeg tromesečja povećana tražnja privrede za kreditima, vođena prvenstveno potrebom za likvidnošću i refinansiranjem dok je smanjena tražnja za investicionim kreditima.

Pored podrške onima koji se suočavaju sa problemima i ranog upozoravanja na probleme u poslovanju, Dunđerović naglašava da podrška "drugoj šansi" može značajno da doprinese ekonomskom razvoju zemlje, o čemu svedoči i podatak Evropske komisije da biznisi koji su ponovo pokrenuti, rastu brže od onih koji posluju prvi put, uzimajući u obzir promet i nova radna mesta.

Fokus treba da bude i na podizanju svesti šire javnosti o važnosti blagovremenog utvrđivanja i otklanjanja problema u poslovanju, ali i u davanja druge šanse onima koji nisu imali sreće u prvom pokušaju, kao i na inicijativama i predlozima izgradnje institucionalnih kapaciteta za podršku održivom poslovanju, predlaganjem realnih i primenjivih mera podrške.

U projektu "Druga šansa" učestvuje više od 400 kompanija i privrednika, nacionalnih i finansijskih institucija celog Dunavskog regiona.

Ostali naslovi

Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa