Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu

Reciklaža
Srpska ekonomija

Količina reciklirane staklene ambalaže u regionu Zapadnog Balkana još uvek je daleko od nivoa koji propisuje Evropska unija. Naime, dok članice EU recikliraju 70% staklene ambalaže godišnje, u Srbiji ta količina iznosi tek 48%. Razlozi za to su nepoznavanje benefita recikliranja, nedovoljan broj kontejnera za odlaganje staklene ambalaže, i posebno to što u Srbiji i regionu ne postoje reciklažni pogoni, te staklena ambalaža mora da se izvozi. Ovo je veliki dodatni trošak za operatere ambalažnog otpada i, samim tim, neisplativ sistem reciklaže. Tako većina korišćene staklene ambalaže završi na deponijama ili ilegalnim odlagalištima, gde staklu treba više od 5.000 godina da se raspadne.

Kako bi se omogućili ekonomični efekti reciklaže stakla, potrebno je značajno povećati količine sakupljene staklene ambalaže. Zato je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), u saradnji sa operaterima ambalažnog otpada – kompanijama Sekopak, Pakomak i Ekopak pokrenula regionalni projekat „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“, koji se sprovodi u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, sa NALED-om kao implementacionim partnerom.

„Sa ciljem da se poveća broj prikupljene i reciklirane staklene ambalaže za 20% u odabranim opštinama u Srbiji – Nišu i Somboru, kao i u opštinama druge dve zemlje, projekat će obezbediti kontejnere za reciklažu stakla. Praćenje sakupljanja staklene ambalaže obuhvatiće gradsko jezgro, okolna sela i ugostiteljske objekte, a projekat će pratiti i edukativna kampanja namenjena svim građanima i institucijama. Po završetku projekta biće izrađen Vodič koji će sadržati sve podatke o ostvarenim rezultatima, a na osnovnu kojeg bi i opštine u kojima nije sproveden projekat mogle da uspostave efikasan i ekonomski isplativ sistem upravljanja staklenom ambalažom“, objašnjava Violeta Belanović Kokir, generalna direktorka Sekopak-a.

Da li znate da reciklaža jedne tone stakla štedi oko 40% energije i 50% vode potrebne za proizvodnju nove staklene ambalaže, dok se zagađenje vazduha smanjuje za oko 20%? Primera radi, reciklažom jedne staklene flaše uštedi se energija dovoljna da sijalica od 100W svetli 4h, dok se od iste količine stakla takođe sačuva onoliko energije koliko je potrebno kompjuteru da radi 25 minuta.

Kako bi se svi ovi benefiti recikliranja staklene ambalaže ostvarili u praksi, NALED će sa partnerima na projektu analizirati trenutnu situaciju u vezi sa odgovornom reciklažom stakla, a zatim identifikovati nedostatke koje treba rešiti, u saradnji sa lokalnim donosiocima odluka u odabranim pilot opštinama. Na ovaj način, radiće se na postavljanju temelja za isplativ lanac vrednosti reciklaže stakla na Zapadnom Balkanu, kao presudnom koraku za profitabilnu kružnu ekonomiju u regionu.

Projekat se sprovodi u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom - develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Ostali naslovi

Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa