Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nove karte su na stolu

Ekonomska kriza i COVID 19 sastavili hrvatski Sabor
Piše: Dragana Bokan

U fokusu parlamentarnih izbora u Hrvatskoj koji su održani početkom jula ove godine bile su tri stranke/koalicije: HDZ, Restart koalicija i Domovinski pokret. Iz HDZ-a se čulo da će u naredne četiri godine ponuditi sigurnost i da je vreme u kojem se živi i ono koje je pred Hrvatskom vreme velikih izazova, te da će ključna stvar biti upravo sigurnost. Restart koalicija rekla je da je njen zadatak da reformiše socijalnu politiku, dok je Miroslav Škoro poručivao da je vreme da se društvo okrene „onome što je najvažnije za hrvatskog čoveka” i podsećao na žrtve Domovinskog rata, kao i na neke stavove koje promoviše Katolička crkva.

– Za razliku od HDZ-a i SDP-a, čije su vođe politički profesionalci koji se sve više odmiču od desnice odnosno levice i promovišu centrističku politiku, pokret Miroslava Škora profilisao se kao tipična evropska protivsistemska, protivdemokratska, nacionalistička organizacija, a zanimljivo je da se u Hrvatskoj prvi put dogodilo da se Putinova Rusija direktno meša u parlamentarne izbore, i da su tragovi tog mešanja sasvim neskriveni. Naime, uobičajeno je da protivsistemske stranke u Evropskoj uniji, kao što su stranke Marin le Pen, Hansa Kristijana Štrahea, poput AfD-a ili Lige, dobijaju novac ruskog režima za svoje kampanje. Do sada se u Hrvatskoj to nije dogodilo. Ovaj put Škora direktno finansira trgovačka firma u vlasništvu čoveka koji u Hrvatskoj zastupa interese ruskog državnog giganta Gasproma – kaže na početku razgovora za Srpsku ekonomiju Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.

On objašnjava da ruski uticaj saveznike Škora automatski čini neupotrebljivima za postizborne koalicije, pogotovo što je jedan od zahteva koje oni upućuju HDZ-u kao uslov savezništva kontrola nad Ministarstvom energetike. Dakle, kako kaže Gjenero, na taj način, „pojačavanjem ruskog monopolskog pritiska na hrvatsko energetsko tržište, žele da kompenzuju Putinovom režimu finansijsku potporu koju su primili”.

Iako su brojne predizborne prognoze pokazivale da će se do većine u hrvatskom Saboru teško doći i da će svaka stranka imati svoje zahteve, nije baš bilo tako. HDZ je odneo uverljivu pobedu na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, osvojivši 66 mandata i pobedivši u osam izbornih jedinica, kao i u izbornoj jedinici za dijasporu. Nova vlada Andreja Plenkovića biće, kako se sada (dok ovaj tekst ide u štampu) čini, sastavljena uz podršku osam poslanika manjina, kao i uz podršku Predraga Štomara (HNS) i Radimira Čačića.

– Proteklih godina bilo je mnogo primedaba na politiku Milorada Pupovca, ali on je u političkom smislu za srpsku zajednicu malo-pomalo stvorio vrlo snažnu poziciju. Njegova reč, uz reč italijanskog zastupnika Furija Radina, već godinama unutar kluba zastupnika nacionalnih manjina ima najveću snagu. Već dva-tri ciklusa važi pravilo da svi manjinski zastupnici zajedno zauzimaju poziciju prema vladajućoj koaliciji, da joj pristupaju svi ili joj ne pristupa niko. Kad pristupe, manjinski zastupnici uglavnom su vrlo pouzdani partneri i ostaju u koaliciji do njenog kraja, do isteka mandata. Zato oba relevantna politička bloka priželjkuju saradnju s manjinskim zastupnicima, a oni su načelno otvoreni prema saradnji i s levim i s desnim centrom. Jedina ograda koju je definisao Milorad Pupovac jeste odbijanje saradnje s desnim radikalima, dakle s listom Škora, koja je stigmatizovala srpsku manjinu u toku kampanje. Pupovac ne bi podržao koaliciju HDZ-a i Domovinskog pokreta uprkos relativno dobrim iskustvima u saradnji s premijerom Plenkovićem – objašnjava naš sagovornik.

Predizborne aktivnosti u Hrvatskoj obeležili su koronavirus i ekonomska nesigurnost izazvana tom pošasti dvadeset prvog veka. Nažalost, ti problemi su posle izbora, čini se, u još većem zamahu. Postizborno upiranje prsta na Srbe i Pupovca i želja da se Srbiji ne dopusti otvaranje novih evropskih poglavlja ne zanimaju više Hrvate, jer korona je i dalje tu, vakcine neće biti u skorije vreme, a turista je sve manje na primorju. Evropski stručnjaci predviđaju do deset odsto pada BDP-a. Nove karte su na stolu, izborna kampanja je završena.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom