Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Bečlije neguju pčele

Pčelarstvo
Piše: Ljiljana Staletović

Pčelarstvo ima perspektivu, a primeri dobre prakse mogu se naći u regionu Centralne i Jugoistočne Evrope. U tome prednjači Beč, koji razvija urbano pčelarstvo. U  ovom gradu živi više od 5.200 rojeva i 456 različitih vrsta pčela, a po gradskim zelenim površinama raspoređeno je oko 5000 košnica. Imajući to u vidu, nije preuveličavanje kada se kaže da je austrijska prestonica ujedno i glavni grad pčela u Evropi. Taj zaključak nameće se već na prilazu Beču iz pravca aerodroma Švehat. Na livadama s obe strane puta mogu se videti košnice s pčelama. 

Beč je grad pun zelenila, a košnice se mogu videti na krovovima i terasama stambenih zgrada i hotela. Pčelinjih košnica ima u parkovima, ali i na krovu bečke gradske kuće Rathaus-u. Prema podacima koje smo dobili od Eurocompr, pčele s krova Rathausa godišnje proizvedu više od 180 kilograma kvalitetnog meda koji se koristi u dobrotvorne svrhe.

Inače, Grad Beč se već duži period zalaže za aktivnu zaštitu pčela. Postavljanje košnica na krov Rathausa deo je aktivnosti na podizanju svesti o aktivnoj zaštiti pčela, koje spadaju u ugrožene vrste insekata. U Beču forsiraju ekološku poljoprivredu i opremaju brojne gradske livade i parkove kako bi pčelama pružili dovoljno hrane.

Kako insekti postepeno gube svoja staništa zbog zagađenja, upotrebe pesticida, ali i klimatskih promena, Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beča definisao je različite mere zaštite i ogranizovao aktivnosti po gradskim opštinama. Primera radi navodimo projekat CITY NATURE čiji je cilj da se gradjani informašu o tome na koji način da na svojim tersama i u baštama gaje poljsko cveće i začinsko bilje, kako bi bilo što više nektara za pčele. Mnogo je i uputstava za gajenje pčela na gradskim livadama.

Primer Beča slede i drugi gradovi širom Evrope, ali i sveta, koji su shvatili značaj pčela za poljoprivedu. Navešćemo podatak iz saopštenja Kabineta ministra bez portfelja u Vladi Republike Srbije zaduženog za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća da samo u našoj zemlji pčele svake godine oprašivanjem povećavaju prinose u ratarstvu, voćarstvu i povrtarstvu za 148 miliona evra.

Inače, u Srbiji ima oko 850.000 košnica u pčelinjacima, a registrovanih pčelara je približno 15.000. Medjutim, pretpostavlja se da se pčelarstvom bavi približno 30.000 domaćinstava koji imaju više od milion košnica.

Proizvodnja meda u Srbiji varira od 6.000. do 9.500 tona godišnje, 2013. godine izvezeno je meda u vrednosti od 14 miliona dolara, što je bilo više od izvoza junećeg mesa.

Kabinet ministra bez portfelja u Vladi Republike Srbije zaduženog za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća saopštio je da je održivi razvoj pčelarstva siguran i isplativ način da se pokrene uspešna proizvodnja, jer je proizvodnja meda zanat koji se uči u jednoj sezoni, a relativno niska ulaganja mogu se brzo vratiti. Osim toga, pčelarstvo je povoljno za oba pola i ljude različitih nivoa znanja, a u njemu mogu da rade i ljudi s blagim stepenom invaliditeta i stariji od 50 godina.

Zbog toga Nacionalni tim za preporod sela Srbije preporučuje povratnicima iz inostranstva da zasnuju specijalizovano pčelarsko gazdinstvo, da ulože lična sredstva i udruže se u zadrugu.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom