Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Druga šansa za uspešan biznis

Dunavski region
PKS

Više od 70 kompanija i privrednika iz Srbije prošlo je, u okviru međunarodnog projekta "Druga šansa", obuku sa mentorima i dobilo podršku i savet kako da ponovo pokrenu biznis nakon neuspeha u prvom pokušaju. Ovaj projekat realizuje Privredna komora Srbije sa partnerima iz Dunavskog regiona s ciljem da se pomogne privrednim subjektima koji su u procesu restrukturiranja ili stečaja ili su suočeni sa drugim problemima u poslovanju. 

"Prema podacima Small Business Administration (SBA), svega polovina privrednih subjekata preživi prvih pet godina, a samo trećina dođe do desenije poslovanja. Ipak, ohrabruje činjenica da je gotovo svaki uspešan privrednik barem jednom bio neuspešan, bilo da ga je odbila neka velika kompanija ili investitor, da je pogrešio sa prototipom, dobio otkaz, ili bankrotirao. Pokretanje poslovanja od nule nije lako, a namera nam je da kroz Drugu šansu pomognemo posrnulim firmama i da ih ohrabrimo da ponovo pokrenu biznis", rekla je Tamara Dunđerović, rukovodilac Centra za programe podrške privredi, i mikro, malim i srednjim preduzećima.  

PKS nudi edukativnu mentoring uslugu svima koji su u problemu, a edukacija je usmerena na podizanje kapaciteta firmi,  utvrđivanje greške i razumevanje šta je do nje dovelo, kao i na redefinisanje strategija poslovanja, kako bi se izbeglo ponavljanje greške, istakla je Dunđerović, koja je i menadžer projekta. Pozvala je privrednike da se obrate Komori za podršku, savet i informaciju.

Predstavnica PKS ukazuje da se privrednici Srbije i celog Dunavskog regiona suočavaju, kada je reč o ponovnom pokretanju poslovanja, sa sličnim izazovima - nepostojanjem regulatornog okvira koji podržava drugu šansu, nedostatkom finansijskih i nefinansijskih usluga koje ciljaju na rešenje problema, kao i sa negativnom stigmom.

U zemljama Dunavskog regiona, broj poslovnih neuspeha prošle godine porastao je za 3,6 odsto dok se u Evropskoj uniji oko 200.000 preduzeća svake godine suoči sa nesolventnošću, što rezultira gubitkom 1,7 miliona radnih mesta.

Mnogi privrednici, čija su preduzeća bankrotirala, osećaju se obeshrabreno da ponovo pokrenu poslovanje, kako zbog stigmatizacije i diskriminacije sa kojom se suočavaju nakon bankrota, tako i zbog poteškoća prilikom dobijanja sredstava za osnivanje novog privrednog subjekta.

"U trenutku kada se svi privrednici suočavaju sa posledicama KOVID-19 pandemije koja utiče na povećani rizik poslovanja, možemo očekivati da se broj problematičnih biznisa u narednom periodu poveća. U 2021. godini dolaze na naplatu odloženi porezi i doprinosi, kao i nastavak plaćanja rata kredita koje su bile u moratorijumu. Pad prometa i niže privredne aktivnosti uticaće i na kapacitet za vraćanje dugovanja privrednih subjekata, pa će jaz biti sve veći", navela je Dunđerović.

Podseća i na izveštaj Narodne banke Srbije (NBS) o kreditnoj aktivnosti banaka koji pokazuje da je tokom trećeg tromesečja povećana tražnja privrede za kreditima, vođena prvenstveno potrebom za likvidnošću i refinansiranjem dok je smanjena tražnja za investicionim kreditima.

Pored podrške onima koji se suočavaju sa problemima i ranog upozoravanja na probleme u poslovanju, Dunđerović naglašava da podrška "drugoj šansi" može značajno da doprinese ekonomskom razvoju zemlje, o čemu svedoči i podatak Evropske komisije da biznisi koji su ponovo pokrenuti, rastu brže od onih koji posluju prvi put, uzimajući u obzir promet i nova radna mesta.

Fokus treba da bude i na podizanju svesti šire javnosti o važnosti blagovremenog utvrđivanja i otklanjanja problema u poslovanju, ali i u davanja druge šanse onima koji nisu imali sreće u prvom pokušaju, kao i na inicijativama i predlozima izgradnje institucionalnih kapaciteta za podršku održivom poslovanju, predlaganjem realnih i primenjivih mera podrške.

U projektu "Druga šansa" učestvuje više od 400 kompanija i privrednika, nacionalnih i finansijskih institucija celog Dunavskog regiona.

Ostali naslovi

Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna
Bionauke – grana u usponu u Beču
Srpska ekonomija
U glavnom gradu Austrije poslednjih godina beleži se snažan rast u oblasti nauka o živim sistemima (bionauke). To potvrđuju rezultati najnovije studije, prema kojoj je godišnji promet porastao za 22 odsto u periodu od 2020. do 2023. godine, i dostigao 22,7 milijardi evra. Broj zaposlenih povećan je za osam odsto i sada prelazi 49.000 ljudi
Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove