Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu

Reciklaža
Srpska ekonomija

Količina reciklirane staklene ambalaže u regionu Zapadnog Balkana još uvek je daleko od nivoa koji propisuje Evropska unija. Naime, dok članice EU recikliraju 70% staklene ambalaže godišnje, u Srbiji ta količina iznosi tek 48%. Razlozi za to su nepoznavanje benefita recikliranja, nedovoljan broj kontejnera za odlaganje staklene ambalaže, i posebno to što u Srbiji i regionu ne postoje reciklažni pogoni, te staklena ambalaža mora da se izvozi. Ovo je veliki dodatni trošak za operatere ambalažnog otpada i, samim tim, neisplativ sistem reciklaže. Tako većina korišćene staklene ambalaže završi na deponijama ili ilegalnim odlagalištima, gde staklu treba više od 5.000 godina da se raspadne.

Kako bi se omogućili ekonomični efekti reciklaže stakla, potrebno je značajno povećati količine sakupljene staklene ambalaže. Zato je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ), u saradnji sa operaterima ambalažnog otpada – kompanijama Sekopak, Pakomak i Ekopak pokrenula regionalni projekat „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“, koji se sprovodi u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, sa NALED-om kao implementacionim partnerom.

„Sa ciljem da se poveća broj prikupljene i reciklirane staklene ambalaže za 20% u odabranim opštinama u Srbiji – Nišu i Somboru, kao i u opštinama druge dve zemlje, projekat će obezbediti kontejnere za reciklažu stakla. Praćenje sakupljanja staklene ambalaže obuhvatiće gradsko jezgro, okolna sela i ugostiteljske objekte, a projekat će pratiti i edukativna kampanja namenjena svim građanima i institucijama. Po završetku projekta biće izrađen Vodič koji će sadržati sve podatke o ostvarenim rezultatima, a na osnovnu kojeg bi i opštine u kojima nije sproveden projekat mogle da uspostave efikasan i ekonomski isplativ sistem upravljanja staklenom ambalažom“, objašnjava Violeta Belanović Kokir, generalna direktorka Sekopak-a.

Da li znate da reciklaža jedne tone stakla štedi oko 40% energije i 50% vode potrebne za proizvodnju nove staklene ambalaže, dok se zagađenje vazduha smanjuje za oko 20%? Primera radi, reciklažom jedne staklene flaše uštedi se energija dovoljna da sijalica od 100W svetli 4h, dok se od iste količine stakla takođe sačuva onoliko energije koliko je potrebno kompjuteru da radi 25 minuta.

Kako bi se svi ovi benefiti recikliranja staklene ambalaže ostvarili u praksi, NALED će sa partnerima na projektu analizirati trenutnu situaciju u vezi sa odgovornom reciklažom stakla, a zatim identifikovati nedostatke koje treba rešiti, u saradnji sa lokalnim donosiocima odluka u odabranim pilot opštinama. Na ovaj način, radiće se na postavljanju temelja za isplativ lanac vrednosti reciklaže stakla na Zapadnom Balkanu, kao presudnom koraku za profitabilnu kružnu ekonomiju u regionu.

Projekat se sprovodi u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom - develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom