Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Integracije u regionu

Nove inicijative
Srpska ekonomija

Korona ne zna za granice koje dele zemlje Zapadnog Balkana, kao i ovaj region od ostalih zemalja okupljenih u Evropskoj uniji. Za razliku od ove pošasti koja hara regionom, pred privrednike balkanskih zemalja godinama se isprečuju granice koje koče regionalnu integraciju i izgradnju zajedničkog tržišta. Zbog toga se sve češće čuju zahtevi privrednika upućeni Evropskoj uniji da, kako je rečeno i na osnivačkoj sednici Poslovnog saveta zajedničke komore šest zapadnobalkanskih privreda, obezbedi inkluzivno proširenje.

Privrednici, lideri velikih regionalnih poslovnih sistema, albanskih - BALFIN, Agna i Infosoft grupe, bosanskohercegovačkih - MS Wood, Sarajevski kiseljak i Mikroelektronika, kosovskih - Devoli korporacija i Albi grupa, crnogorskih - Voli, Trebjesa i Portonovi, makedonskih - Alkalod i M6/Tikveš i srpskih - Eliksir grupa, Nelt i Milšped, slažu se da je potrebno potpuno otvaranje evropskog tržišta za kompanije i proizvode sa Zapadnog Balkana i pre punopravnog članstva, u oblastima u kojima su ispunjeni evropski standardi, harmonizovana pravila i uspostavljene institucije.

Inače, Poslovni savet zajedničke privredne komore regiona, čine vlasnici i menadžeri 16 velikih poslovnih sistema iz svih šest zapadnobalkanskih ekonomija. Oni zapošljavaju 25 hiljada ljudi i zajedno ostvaruju više od 2,8 milijardi evra godišnjeg prihoda. Oni će, kako je saopšteno posle sastanka, na osnovu merljivih kriterijuma, pratiti napredak u realizaciji Plana za zajedničko regionalno tržište.

“O stanju na terenu naš Poslovni savet će redovno informisati zapadnobalkanske vlade, ali i Evropsku uniju, dajući, na osnovu iskustva iz svakodnevnog rada i detaljnih analiza, konkretne predloge i sugestije mera kako bi se ubrzalo otklanjanje barijera, smanjili troškovi i olakšalo poslovanje unutar regiona i sa Evropskom unijom”, istakao je Marko Čadež, poredsednik Privredne komore Srbije, koji je i predsaednik Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma.

Čadež je, kako je saopšteno, rekao da će to uneti fleksibilniji, nebirokratski pristup u rešavanju problema sa kojima se privreda svakodnevno suočava i novu dinamiku u dijalog koji Komorski investicioni forum kao zajednička komora regiona, u ime više od 350.000 kompanija, vodi sa zapadnobalkanskim i institucijama u Briselu.

Da bi se obezbedio slobodan, brži protok ljudi, robe, usluga i kapitala u regionu, prema mišljenju članova Poslovnog saveta, najvažnije i najhitnije je da vlade što pre standardizuju i obezbede međusobno priznavanje sertifikata i druge trgovinske dokumentacije koja prati robu, kao i da se unapređenjem infrastrukture na graničnim prelazima, usaglašavanjem radnih vremena graničnih službi i ubrzanjem carinskih procedura obezbede brži protok robe i carinjenje bez papira. Jednako je važno, smatraju privrednici, da se regionalno reši pitanje fiskalizacije, da se potpiše najavljeni sporazum o radnim dozvolama, usaglase licence, softveri, olakšaju međukompanijski transferi, smanje unutarregionalna plaćanja…

Regionalna saradnja kroz uklanjanje prepreka sa kojima se privrednici sada svakodnevno suočavaju potrebna nam je više nego ikada i kao odgovor na otežano poslovanje tokom pandemije i kao najbolji put da se privredi regiona u celini i kompanijama pojedinačno obezbede uslovi za konkurentnije poslovanje, rast i razvoj u narednom periodu, zajednički je stav poslovnih lidera, članova Poslovnog saveta i svih šest nacionalnih komora, članica zajedničke komore regiona.

Taj stav, sa konkretnim preporukama poslovne zajednice, iskazan je u dokumentu koji je Komorski investicioni forum sačinio, u sklopu priprema za ovogodišnji Samit na Zapadnom Balkanu. Poslovna zajednica je u dokumentu pozvala zapadnobalkanske vlade da utvrde prioritete za sprovođenje Plana za zajedničko regionalno tržište u narednih godinu dana, da podstiču i olakšavaju inkluzivno proširenje i podrže privredu u zahtevu da se, uz zelene koridore za robu i zelene linije za poslovne ljude unutar regiona, zelene trake uspostave i na graničnim prelazima sa zemljama EU, kako bi se obostrano ubrzao promet robe, a kompanijama na Balkanu omogućio lakši izvoz i nabavka sirovina.

Uz poziv političkim elitama da nastave sa iskazanom solidarnošću tokom pandemije Kovid 19, poslovna zajednica od vlada očekuje da podrže i izgradnju lanaca snabdevanja u osetljivim oblastima, uključujući medicinska sredstva i farmaceutske proizvode. Važno je, ukazuje privreda, da se iskoriste prilike za veća ulaganja u poboljšanje energetske povezanosti i efikasnosti i da vlade zajednički rade na promociji investicija.

Da bi se obezbedila bolja i efikasnija kordinacija, jača politička podrška regionalnim integracijama i veće međusobno poverenje u izgradnji jedinstvenog regionalnog tržišta, zajednička komora šest privreda regiona, ponovila je zahtev da sve vlade uspostave ministarstva za regionalnu saradnju ili imenuju zvaničnike na ministarskom nivou sa zadatkom da osiguraju sprovođenje dogovorenih politika i mera.

Predstavnik Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje Tomas Haglajtner, istakao je značaj učešća privrede i inicijativa biznis zajednice u procesu izgradnje zajedničkog tržišta i sprovođenju Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan

“Te investicije imaće punog smisla ako postoji slobodan protok robe, ljudi, usluga i kapitala, ako se uspostavi jedinstveno tržište u regionu, koje funkcioniše po EU pravilima, što će voditi i integraciji regiona u EU”, rekao je Haglajtner

Direktor CEFTA sekretarijata Emir Đikić ukazao je na važnost merljivosti rezultata u otklanjanju barijera i ključnu ulogu poslovne zajednice u sprovođenju dogovorenog i implementaciji zajedničkih rešenja u svim zemljama regiona.

Tanja Miščević, zamenik generalnog sekretara Regionalnog saveta za saradnju naglasila je značaj inicijative „Mini Šengen“ zasnovane na četiri evropske slobode, kao sastavni deo EU integracija zapadnobalkanskih ekonomija.

Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište, po njenim rečima, dodatno, kroz ujednačavanje standarda, vladavinu prava, podsticanje inovacija i mobilnosti, otvara mogućnost za više investicija u regionu, a uključivanje Zapadnog Balkana u panevropsko digitalno tržište za ukidanje rominga i sa EU.

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom