Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Bečlije neguju pčele

Pčelarstvo
Piše: Ljiljana Staletović

Pčelarstvo ima perspektivu, a primeri dobre prakse mogu se naći u regionu Centralne i Jugoistočne Evrope. U tome prednjači Beč, koji razvija urbano pčelarstvo. U  ovom gradu živi više od 5.200 rojeva i 456 različitih vrsta pčela, a po gradskim zelenim površinama raspoređeno je oko 5000 košnica. Imajući to u vidu, nije preuveličavanje kada se kaže da je austrijska prestonica ujedno i glavni grad pčela u Evropi. Taj zaključak nameće se već na prilazu Beču iz pravca aerodroma Švehat. Na livadama s obe strane puta mogu se videti košnice s pčelama. 

Beč je grad pun zelenila, a košnice se mogu videti na krovovima i terasama stambenih zgrada i hotela. Pčelinjih košnica ima u parkovima, ali i na krovu bečke gradske kuće Rathaus-u. Prema podacima koje smo dobili od Eurocompr, pčele s krova Rathausa godišnje proizvedu više od 180 kilograma kvalitetnog meda koji se koristi u dobrotvorne svrhe.

Inače, Grad Beč se već duži period zalaže za aktivnu zaštitu pčela. Postavljanje košnica na krov Rathausa deo je aktivnosti na podizanju svesti o aktivnoj zaštiti pčela, koje spadaju u ugrožene vrste insekata. U Beču forsiraju ekološku poljoprivredu i opremaju brojne gradske livade i parkove kako bi pčelama pružili dovoljno hrane.

Kako insekti postepeno gube svoja staništa zbog zagađenja, upotrebe pesticida, ali i klimatskih promena, Sekretarijat za zaštitu životne sredine Grada Beča definisao je različite mere zaštite i ogranizovao aktivnosti po gradskim opštinama. Primera radi navodimo projekat CITY NATURE čiji je cilj da se gradjani informašu o tome na koji način da na svojim tersama i u baštama gaje poljsko cveće i začinsko bilje, kako bi bilo što više nektara za pčele. Mnogo je i uputstava za gajenje pčela na gradskim livadama.

Primer Beča slede i drugi gradovi širom Evrope, ali i sveta, koji su shvatili značaj pčela za poljoprivedu. Navešćemo podatak iz saopštenja Kabineta ministra bez portfelja u Vladi Republike Srbije zaduženog za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća da samo u našoj zemlji pčele svake godine oprašivanjem povećavaju prinose u ratarstvu, voćarstvu i povrtarstvu za 148 miliona evra.

Inače, u Srbiji ima oko 850.000 košnica u pčelinjacima, a registrovanih pčelara je približno 15.000. Medjutim, pretpostavlja se da se pčelarstvom bavi približno 30.000 domaćinstava koji imaju više od milion košnica.

Proizvodnja meda u Srbiji varira od 6.000. do 9.500 tona godišnje, 2013. godine izvezeno je meda u vrednosti od 14 miliona dolara, što je bilo više od izvoza junećeg mesa.

Kabinet ministra bez portfelja u Vladi Republike Srbije zaduženog za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća saopštio je da je održivi razvoj pčelarstva siguran i isplativ način da se pokrene uspešna proizvodnja, jer je proizvodnja meda zanat koji se uči u jednoj sezoni, a relativno niska ulaganja mogu se brzo vratiti. Osim toga, pčelarstvo je povoljno za oba pola i ljude različitih nivoa znanja, a u njemu mogu da rade i ljudi s blagim stepenom invaliditeta i stariji od 50 godina.

Zbog toga Nacionalni tim za preporod sela Srbije preporučuje povratnicima iz inostranstva da zasnuju specijalizovano pčelarsko gazdinstvo, da ulože lična sredstva i udruže se u zadrugu.

Ostali naslovi

Izložba Johan Štraus – nova dimenzija povodom 200. rođendana kralja valcera
Srpska ekonomija
Digitalna produkcija prikazuje život i delo Johana Štrausa u svim njegovim dimenzijama, a postavljena je na površini od oko 900 m2 i nudi jedinstveni sistem slušalica koji je osetljiv na pokret. Izložba nudi multimedijalnu simfoniju zabave
Beč dobija novi istraživački centar za veštačku inteligenciju u oblasti biomedicine
Srpska ekonomija
Austrijska akademija nauka (ÖAW) i nemačka Fondacija Beringer Ingelhajm inicirali su osnivanje instituta AITHYRA u Beču, koji će koristiti veštačku inteligeciju za biomedicinska istraživanja, sa ciljem da se bolje razumeju bolesti i unaprede terapije
Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika