Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Poziv Zapadnom Balkanu da se probudi

Energetska zajednica
Foto: Janez Kopač
Piše: Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice

Pre 15 godina, Energetska zajednica je osnovana kao glavni mehanizam za integraciju energetskih tržišta zemalja, koje nisu članice Evropske unije, u jedinstveno evropsko tržište energije. Korak po korak, ugovorne strane Energetske zajednice preuzimale su ključne pravne tekovine EU u energetskoj sferi. U poslednje dve godine, EU je intenzivirala svoju ambicioznu politiku dekarbonizacije, a ugovorne strane Energetske zajednice nisu uhvatile korak. Jaz između dve strane u pogledu energetske politike je sada gotovo nepremostiv, piše Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice na portalu Balkan Green Energy News https://balkangreenenergynews.com/rs/poziv-zapadnom-balkanu-da-se-probudi/https://balkangreenenergynews.com/rs/poziv-zapadnom-balkanu-da-se-probudi/.

Glavni prioritet Sekretarijata Energetske zajednice je pomoć zemljama Zapadnog Balkana u njihovoj tranziciji ka održivoj i niskougljeničnoj energetskoj budućnosti. Ovo je izazovan zadatak jer sve članice, izuzev Albanije, u velikoj meri zavise od uglja. Kako bismo pokrenuli razgovore o reformama, uradili smo analizu[1] direktnih i odabranih indirektnih subvencija za proizvodnju električne energije iz uglja na Zapadnom Balkanu. https://balkangreenenergynews.com/wakeup-call-for-the-western-balkans/

Naša analiza je pokazala da ugalj dobija značajne subvencije koje narušavaju tržište, obrasce potrošnje i dugoročnu održivost energetskih sistema.

Direktne subvencije za sektor uglja po jedinici instalisane snage su znatno veće nego za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora

Direktne subvencije dostigle su više od pola milijarde evra u periodu 2015-2017, i, što je još gore, po jedinici instalisane snage su znatno veće nego za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora. Indirektne subvencije, takođe, igraju veliku ulogu.

Dve vrste subvencija koje su analizirane u studiji – poslovanje sa niskom ili negativnom stopom profitabilnosti i izostanak plaćanja emisija CO2, uz pretpostavku cene od 20 evra po toni CO2 – dostigle su skoro milijardu evra godišnje u pet zemalja članica.

EU razmatra neku vrstu takse na emisije ugljenika kako bi se anulirala prednost koju zbog subvencija imaju proizvođači električne energije iz članica Energetske zajednice

S obzirom na veliki nivo subvencionisanja, proizvođači električne energije iz zemalja članica Energetske zajednice na evropskom tržištu električne energije imaju komparativnu prednost, koja će biti sve značajnija sa daljim integrisanjem tržišta. EU razmatra neku vrstu takse na emisije ugljenika (border adjustment mechanism) kako bi otklonila ovu nejednakost. Ako bi se takva mera uvela, mogla bi da zaustavi sve napore ka integraciji tržišta električne energije i vrati na početak čitav proces koji vodi Energetska zajednica.

Sigurnost snabdevanja često se navodi kao razlog za status quo i da bi se nastavilo sa proizvodnjom u zastarelim elektranama, koje ne zadovoljavaju trenutne standarde za emisije.

Uvođenje prelazne takse za emisije CO2 ne bi ugrozilo sposobnost sistema da odgovori rastu tražnje za energijom

Studija[2], koju je naručio Sekretarijat, utvrdila je da adekvatnost sistema ili način na koji elektroenergetski sistem može da odgovori rastu tražnje za električnom energijom, neće biti ugrožena ako su tržišta električne energije u potpunosti integrisana i ako se postepeno uvodi prelazna taksa za emisije CO2. Postepeno uvođenje prelazne takse na CO2 bi odložilo ekonomski opravdano zatvaranje nekih elektrana na ugalj, i to dok zemlje članice Energetske zajednice ne uđu u EU, kada će plaćati punu cenu CO2 emisija.

Dosad je Crna Gora jedina ugovorna strana koja je uspostavila cenu za emisije CO2 (24 evra po toni). Svi ostali se ustručavaju da ulože u budućnost.

Trenutna kriza izazvana COVID-19 virusom, koja je smanjila cene emisija CO2 na tržištu EU, pruža priliku za uvođenje sličnih šema u zemljama Energetske zajednice.

Prihodi od takse mogli bi biti iskorišćeni za energetsku efikasnost ili druge zelene mere, doprinoseći održivom ekonomskom oporavku

Novi prihodi mogli bi biti iskorišćeni za energetsku efikasnost ili druge zelene mere, doprinoseći održivom ekonomskom oporavku. Jednako je važno i postepeno ukidanje direktnih i indirektnih subvencija za ugalj i preusmeravanje ušteđenih sredstava na dobro osmišljene mere za smanjenje energetskog siromaštva koje ne narušavaju funkcionisanje tržišta energije.

Ova prilika koja se sada pojavila je verovatno poslednja. U narednim mesecima i godinama ekonomije će biti preplavljene državnom pomoći kako bi se izborile sa posledicama trenutne krize. Ta pomoć trebalo bi da bude usmerena na tehnologije orijentisane ka dekarbonizaciji, a ne da zastarele elektrane na ugalj prežive.

Sada smo u krizi. Ali, u svakoj krizi postoji prilika. Bez obzira koji put vlade odluče da slede tokom sledećih meseci, ta odluka imaće dugotrajan efekat na budućnost zemalja i njihovih građana.

Ostali naslovi

Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika
Mobilne učionice u Beču
Srpska ekonomija
Demografski razvoj i organizacioni okvir školstva doveli su u mnogim delovima Beča do velike potrebe za školskim prostorom. Slobodna mesta u postojećim razredima su već popunjena, stoga je potrebno obezbediti prostor za dodatne razrede. Samo u proteklih deset godina Grad Beč je formirao oko 1.200 razreda u oblasti obaveznog obrazovanja
Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru