Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Veliki potres iz 1880. porušio je ceo Zagreb

Zagreb
Foto: Ministarstvo kulture
Piše: Hrvoje Klasić

Veliki potres iz 1880. porušio je skoro cijeli Zagreb, a čuveni August Šenoa je ostao pomagati ljudima i zaradio bolest od koje je i umro. Kako je i sam pred smrt priznao ‘pokvario sam se za vrijeme potresa’, aludirajući na sve teže zdravstvene probleme s kojima se borio. O tome piše Hrvoje Klasić u net.hr a tekst prenosimo u celosti.

U nedjelju 13. prosinca 1881. u svom domu u Mesničkoj ulici umro je August Šenoa, jedan od najvećih i najutjecajnijih hrvatskih književnika. Iako nije bio direktna žrtva Velikog potresa koji je Zagreb uzdrmao godinu dana ranije nema sumnje da je upravo potres predstavljao važan faktor u njegovoj preranoj smrti. Naime, Šenoa je u 44. godini života umro od teške upale pluća koju je zaradio pomažući unesrećenim ljudima tih hladnih dana i još hladnijih noći nakon 9. studenog 1880., kada je u svega desetak sekundi porušen najveći dio tada postojećih zagrebačkih zgrada.

Za razliku od brojnih Zagrepčana koji su napustili razrušeni grad on je ostao kako bi pomogao u sanaciji porušenih objekata i zbrinjavanju onih koji su ostali bez krova nad glavom. Nažalost, pomažući drugima odmogao je samome sebi. Kako je i sam pred smrt priznao „pokvario sam se za vrijeme potresa“, aludirajući na sve teže zdravstvene probleme s kojima se borio. August Šenoa bio je ustvari jedan od malobrojnih Zagrepčana za koje je Veliki potres imao fatalne posljedice. Iako je snagom od 6,3 po Richteru uništio gotovo dvije tisuće zgrada, potres je ozlijedio svega tridesetak, a usmrtio tek dvije osobe.

Trest će se Zagreb i njegovi stanovnici tijekom 20. stoljeća još nekoliko puta. Na sreću, svaki put bez veće materijalne štete i ljudskih žrtava. To ne znači da Zagrepčani neće svjedočiti razornoj moći potresa u svom bližem i nešto daljem susjedstvu.

Katastofalni potresi u Skoplju, Banjoj Luci, Crnoj Gori…

U ranu zoru 26. srpnja 1963. potres snage 6,9 po Richteru 20 je sekundi tresao Skopje. Posljedice su bile katastrofalne. Uništeno je 80% građevina, oko 200 tisuća ljudi je ostalo bez svojih domova, a preko tisuću ih je izgubilo život. Nakon nesreće uslijedila je solidarnost. Građani i poduzeća iz cijele Jugoslavije na različite su načine priskočili u pomoć. Organizirane su dobrovoljne radne akcije, kamioni humanitarne pomoći svakodnevno su dopremani u Makedoniju, svoje usluge na raspolaganje su stavili liječnici, vatrogasci i svi ostali stručnjaci.

Bez obzira na hladnoratovske podjele Skopju su bezrezervnu pomoć pružile vlade sedamdesetak zemalja s Istoka i Zapada. Idejno rješenje za obnovu porušenog Skopja izradio je jedan od najpoznatijih arhitekata 20. stoljeća Japanac Kenzo Tange koji je između ostalog sudjelovao u planovima obnove Hirošime. Osim iskazane solidarnosti potres u Skopju imao je još jednu pozitivnu tekovinu. Taj događaj utjecao je na izradu novih standarada prilikom gradnje, zahvaljujući kojima su brojni kasniji potresi, uključujući i ovaj posljednji zagrebački, izazvali puno manje štete.

Nažalost, kolika je opasnost prijetila objektima izgrađenima prije donošenja novih standarada pokazat će se vrlo brzo. Svega šest godina nakon Skopja zatresla se i Banja Luka. U ranim jutarnjim satima 27. listopada 1969., nakon serije slabijih, grad je doživio udar snage 6,6 po Richteru. Uništeno je preko 80 tisuća stambenih jedinica, više od tisuću ljudi je ozlijeđeno, a petnaest je izgubilo život. Grad je bio u ruševinama, bez struje i vode. A onda je ponovo uslijedila solidarnost. Ljudi iz cijele Jugoslavije došli su pomoći Banja Luci da se oporavi od katastrofe, umjetnici iz cijelog svijeta organizirali su akciju prikupljanja umjetničkih djela koje su poklonili ranjenom gradu. Djeca koja nisu mogla nastaviti svoje školovanje razmještena su po brojnim gradovima, uključujući i one van državnih granica.

Najjači potres u bivšoj državi dogodio se 15. travnja 1979. na području Crne Gore. Snagom jačine 7 po Richterovoj ljestvici prouzročio je ogromnu materijalnu štetu u Crnogorskom primorju od Ulcinja do Herceg Novog, ali i na dubrovačkom primorju, te u susjednoj Albaniji. Poginula je 101 osoba, oko dvije tisuće je ozlijeđeno, a njih više od sto tisuća ostalo je bez doma. Uz stambene, zdravstvene, ugostiteljske i školske objekte ogromnu štetu pretrpili su i brojni kultuno-povijesni spomenici poput manastira, crkava i muzeja. I onda je ponovo uslijedila solidarnost. Uz sve uobičajene oblike pomoći jugoslavenska vlada donijela je i poseban Zakon o obnovi Crnogorskog primorja koji je odredio da svi zaposleni u državi moraju određeni postotak svoje plaće izdvajati za pomoć potresom pogođenom području.

Naravno da bi u nekom većem tekstu bilo mjesta i za snažne potrese u Imotskoj krajini (1942.), Makarskom primorju (1962.) ili npr. na Pelješcu (1996.). Međutim, za ovu priliku spomenuti su samo oni potresi iz novije povijesti koji su svojim posljedicama, bilo negativnim ili pozitivnim, daleko nadišli lokalne okvire.

Desetak sekundi straha i panike

U nedjelju, 22. ožujka 2020. Zagrepčane je probudio prvi, a vrijeme će pokazati je li i posljednji, veliki potres u 21. stoljeću. Materijalna šteta je velika, neki su morali napustiti svoje oštećene domove, a jedno mlado ljudsko biće je preminulo. Svima koji su tog nedjeljnog jutra boravili u Zagrebu desetak sekundi straha i panike zauvijek će ostati podsjetnik da prirodu ne možemo kontrolirati, a kamoli ukrotiti. Ali će ujedno ostati podsjetnik i na nešto lijepo. Na sve one zabrinute poruke i pozive naših prijatelja i poznanika iz cijelog svijeta. Na gromoglasni pljesak podrške Beograđana, na sarajevsku vijećnicu obojanu u plavo ili telegram s Cetinja „prijateljskom gradu i narodu“. Na scene u kojima ljuti rivali iz Torcide i Bad Blue Boysa s metlama i lopatama zajedno čiste zagrebačke ulice.

Pri tom treba naglasiti da svi oni koji su nas se sjetili i zbog nas bili zabrinuti trenutno proživljavaju jednako neizvjesne i teške trenutke.

I zato bi nas priče oko svih pa i ovog posljednjeg potresa trebale nastaviti podsjećati koliko je čovjek u odnosu na prirodu malen. Ali i podsjećati koliko malo treba da čovjek prema čovjeku (p)ostane velik!

Ostali naslovi

Izložba Johan Štraus – nova dimenzija povodom 200. rođendana kralja valcera
Srpska ekonomija
Digitalna produkcija prikazuje život i delo Johana Štrausa u svim njegovim dimenzijama, a postavljena je na površini od oko 900 m2 i nudi jedinstveni sistem slušalica koji je osetljiv na pokret. Izložba nudi multimedijalnu simfoniju zabave
Beč dobija novi istraživački centar za veštačku inteligenciju u oblasti biomedicine
Srpska ekonomija
Austrijska akademija nauka (ÖAW) i nemačka Fondacija Beringer Ingelhajm inicirali su osnivanje instituta AITHYRA u Beču, koji će koristiti veštačku inteligeciju za biomedicinska istraživanja, sa ciljem da se bolje razumeju bolesti i unaprede terapije
Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika