Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Fond izdvaja od 150.000 do 600.000 evra za podršku projektima dualnog obrazovanja

Projekat Regionalnog Challenge Fonda predstavljen i u Srbiji
Srpska ekonomija

Kvalifikovani kadrovi jedan su od glavnih preduslova za jačanje konkurentnosti srpske ekonomije, budući da nema jakog stručnog obrazovanja bez jake veze sa privredom - istaknuto je na nacionalnoj konferenciji posvećenoj predstavljanju Regionalnog Challenge fonda.

Regionalni Challenge Fond je 1. februara objavio poziv za podršku investicijama u projekte dualnog ili kooperativnog obrazovanja, u iznosu od 150.000 do 600.000 evra po projektu, sa ukupnim fondom od 18,8 miliona evra na nivou 6 ekonomija regiona Zapadnog Balkana, a sredstva su obezbeđena zahvaljujući nemačkom Saveznom ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ). Sredstva su delegirana KfW Nemačkoj razvojnoj banci, a projekat sprovodi Komorski investicioni forum Zapadnog Balkana kao glavni implementacioni partner. Cilj Fonda je da unapredi kvalitet i relevantnost stručnog obrazovanja i obuke za tržište rada kroz finansiranje investicija u opremu i infrastrukturu odabranih projekata dualnog ili kooperativnog obrazovanja i obuke koji se sprovode u okviru partnerstava između obrazovnih organizacija i kompanija.

Prema rečima Mirjane Kovačević, rukovodioca Sektora za edukaciju u Privrednoj komori Srbije, projekat kao što je Regionalni Challenge Fond može pomoći da se sistem učenja učini funkcionalnim, produktivnim i korisnim za izgradnju baze veština relevantnih za tržište rada u regionu, jer ima za ciljeve unapređivanje stručnog obrazovanja na nivou srednjeg, visokog i obrazovanja odraslih u pravcu veće primene dualnog ili kooperativnog modela obrazovanja, povećanje zapošljivosti u regionu Zapadnog Balkana i posticanje regionalnog ekonomskog razvoja. „Za razvoj preduzetničkog duha i jačanje lokalnih, ali i stranih ulaganja, kao preduslova za rast i razvoj privreda i povećanja zaposlenosti, neophodni su kvalifikovani i kompetentni kadrovi, što se može obezbediti samo ako su sistemi stručnog obrazovanja i osposoblјavanja zasnovani na kvalitetu i potrebama tržišta. Jedna od aktivnosti projekta – razvijanje trening centara u okviru konzorcijuma škola i kompanija - će imati višestruke koristi i za formalno i za neformalno obrazovanje“ – istakla je Kovačević i dodala da „Regionalni Challenge Fond daje doprinos razvoju kadrova u skladu sa potrebama privrede, čime se stvaraju uslovi da se smanji jaz između potrebe i potražnje na tržištu rada. Ona je zaključila da sve ovo zajedno vodi ka jačanju ekonomske stabilnosti i konkurentnosti privreda Zapadnog Balkana.

Kristijan Šiling, prvi sekretar i šef sektora za razvojnu saradnju u Ambasadi Savezne Republike Nemačke u Beogradu složio se da su stručno obrazovanje i kvalifikovana radna snaga neophodni za privredni rast, ističući kao jedno od ključnih područja saradnje između Srbije i Nemačke poboljšanje uslova tehničke i stručne obuke, kao i razvoj sistema dualnog i kooperativnog obrazovanja. „Stvaranje plodnog okruženja za visokokvalifikovane mlade ljude smatramo ključnim za održivi ekonomski razvoj Srbije i jednim od centralnih izazova na njenom putu ka EU. Stoga je Nemačka ponosna što finansira Regionalni izazovni fond, koji predstavlja veoma važan projekat u ovoj ključnoj oblasti„ - naglasio je Šiling. On je dodao da srpska ekonomija doživljava rast, ali da je potrebno dodatno uticati na smanjenje stope nezaposlenosti među mladima. „Želimo da podstaknemo nemačke kompanije da ulažu u Srbiju i u mlade ljude ovde, ali i da pomognemo školama i obrazovnim institucijama da dobiju neophodnu opremu, kako bi mogli da pruže adekvatno obrazovanje. Na ovaj način stvaramo i plodonosno okruženje za kompanije“ – istakao je on.

Miloš Blagojević, pomoćnik ministra za srednje obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, podsetio je da je Srbija uspostavila pravni i institucionalni okvir koji regulišu oblast dualnog obrazovanja i istakao „da postoji zajednički interes da kroz projekat Regionalnog Challenge Fonda unapredimo sve ono što smo do sada uradili i da zajedničkim snagama osposobimo mlade ljude da se uključe na tržište rada odmah po završetku srednje škole“.

„Regionalni Challenge Fond podstaknut je potražnjom određenih kvalifikacija u privatnom sektoru. On dolazi baš u pravo vreme, budući da je to sjajna prilika ne samo za kompanije, već i za institucije stučnog obrazovanja i obuka da razviju dobre biznis modele“ – rekao je Rudiger Hartman, Direktor Kancelarije u Beogradu KfW Nemačke razvojne banke, koji je potvrdio da je neophodno da se stvori kadar koji je potreban institucijama i preduzećima, „tako da mladi kada završe školu mogu odmah da budu na tržištu rada“.

Jedan od učesnika konferencije, Ivan Stojanović, iz GIZ Serbia, naglasio da se projektom Regionalno Challenge Fonda stvaraju izuzetni preduslovi za razvijanje saradnje kompanije i samih škola i obrazovnih institucija. „Kroz dualno obrazovanje određene nastavne jedinice ne mogu da se sprovedu u samoj kompaniji već u školi, a škole moraju da ispunjavaju preduslove u vidu tehničke opremljenosti školskih radionica da bi učenici mogli da imaju početna znanja koja su neophodna pre nego što počnu da rade u kompaniji“.

Učesnici konferencije su se osvrnuli i proces digitalizacije, koji je naročito aktuelizovan usled pandemije koronavirusa, ističući da se u izmenjenim okolnostima, rešenje pronašlo u snimanju odgovarajućih časova u kojima su učestovali nastavnici iz srednjih stručnih škola, ali i instruktori iz kompanija koji su pomagali da se lekcije adekvatno predstave.

Ključne informacije u vezi sa Pozivom, javnosti je predstavio Frider Verman iz Jedinice za upravljanje projektom Regionalnog Challenge Fonda. „Osnova za prijavljivanje je formiranje konzorcijuma, a iznosi po projektu se kreću od 150.000 do 600.000 eura. Kooperativne obuke vode do sticanja nacionalno priznatih kvalifikacija, a projektom se omogućava obuka najmanje 15 učenika u prvoj godini i dodatnih 15 u drugoj godini implementacije", izjavio je između ostalog Woehrmann.

Događajem je moderirala Jelena Manić Radoičić, regionalni koordinator Jedinice za upravljanje Fondom, koja je pozvala sve potencijalne aplikante da se detaljnije upoznaju sa uslovima konkrusa koji su objavljeni na projektnom veb sajtu, te obrate Fondu ukoliko imaju otvorenih pitanja. Ona je ujedno najavila i narednu info sesiju za predstavnike obrazovnih organizacija i kompanija koja će biti održana u četvrtak 25. februara sa početkom od 14 časova, onlajn putem platforme zoom. Registracija je moguće putem linka dostupnog ovde.

Podsećamo, poziv za podnošenje prijava objavljen je na www.rcf-wb6.org i otvoren je od 1. februara do 30. aprila 2021. godine.

Više o Regionalnom Challenge Fondu:

Fond ima za cilj da ojača kvalitet i relevantnost stručnog obrazovanja i obuke za tržište rada finansiranjem ulaganja u opremu i infrastrukturu za pružaoce obuka koji se uključuju u aktivnosti dualnog ili kooperativnog obrazovanja i obuke sa partnerskim kompanijama.

U Srbiji je prepoznat značaj učenja kroz rad za poboljšanje kvaliteta i relevantnosti stručnog obrazovanja i privredni razvoj. Verujemo da će Fond dodatno podržati razvoj partnerstava između obrazovnih ustanova i kompanija, tako što će ponuditi značajanu podršku u opremi i savetodavnu podršku postojećim programima dualnog ili kooperativnog obrazovanja ili uvođenju novih.

Poziv za podnošenje prijava objavljen je na www.rcf-wb6.org, a prijave važe za konzorcijume iz šest ekonomija Zapadnog Balkana koji se sastoje od jedne institucije koja pruža stručno obrazovanje i obuku i najmanje dve kompanije.

Ostali naslovi

Fokus na daleka tržišta
Srpska ekonomija
Međunarodni vazdušni saobraćaj je ključni pokretač turističke i kongresne privrede glavnog grada Austrije. Ukupno 83 odsto noćenja u Beču ostvaruju gosti iz inostranstva, a 39 odsto gostiju u Beč dolazi avionom. Za kongresnu destinaciju globalna dostupnost je posebno važna, 84 odsto kongresnih gostiju dolazi avionom
Noć u kojoj Beč postaje srpska bajka
Srpska ekonomija
Svetosavski bal u Beču održan je 6. februara u veličanstvenoj palati Hofburg, okupivši više od tri hiljade posetilaca iz Srbije, regiona i dijaspore. Ovaj prestižni događaj, koji decenijama predstavlja snažan simbol kulturnog identiteta, još jednom je potvrdio svoju ulogu mosta između tradicije i savremene umetnosti
Beč ulaže 149 miliona evra u kvalifikacije i obezbeđivanje stručne radne snage
Srpska ekonomija
U 2026. godini više od 41.600 Bečlija moći će da koristi ponude gradskog fonda za profesionalno usavršavanje. Istovremeno, više od 1.300 bečkih preduzeća dobiće podršku u obezbeđivanju stručne radne snage
Najvažnije izložbe u bečkim muzejima tokom 2026. godine
Srpska ekonomija
U 2026. godini nekoliko muzeja u glavnom gradu Austrije obeležava jubileje: Leopold muzej i čitava Muzejska četvrt (MuseumsQuartier) pune 25 godina, dok bečka Albertina slavi 250 godina postojanja. Pojedini muzeji će, nakon rekonstrukcija, tokom godine ponovo otvoriti vrata
Farmaceutska industrija dominira bečkim izvozom
Srpska ekonomija
Po prvi put farmaceutski proizvodi čine više od jedne trećine robnog izvoza Beča. Ukupan izvoz u Evropsku uniju (EU) se od pristupanja Austrije 1995. godine gotovo utrostručio, sa 7,5 milijardi na 20,8 milijardi evra
Mit o reciklaži – šta je zaista održivo
Srpska ekonomija
U Austriji se godišnje proda oko pet milijardi upakovanih pića, a izbor ambalaže ima ogroman uticaj na životnu sredinu. Povećanje stope reciklaže u Austriji uvođenjem kaucije za jednokratnu ambalažu jeste dobro za životnu sredinu, ali postoji i bolji put
Bečki Novogodišnji koncert 1. januara 2026.
Srpska ekonomija
Svake godine 1. januara u Zlatnoj sali bečkog Muzikferajna, sa početkom u 11.15 časova održava se verovatno najpoznatiji koncert na svetu, bečki Novogodišnji koncert. Muzički program čine kompozicije Johana Štrausa mlađeg, njegove porodice i savremenika a predstojećim koncertom dirigovaće Kanađanin Janik Neze-Segen
Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"