Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ris se vratio u bečke šume

Zanimljivost iz glavnog grada Austrije
Foto: © Forst- und Landwirtschaftsbetrieb der Stadt Wien
Srpska ekonomija

Gotovo sto godina nakon istrebljenja ris se ponovo pojavio u šumama koje se nalaze u području pod zaštitom grada Beča. U pitanju su dva risa različitog pola. Poslednji domaći ris u Austriji ubijen je u Bregenskoj šumi 1918. godine. Time je evroazijski ris u Zapadnoj Evropi u velikoj meri istrebljen sve do uspešnog ponovnog naseljavanja 70-ih i 80-ih godina 20. veka. Poslednja puštanja na slobodu organizovana su od 2011. do 2017. godine u Nacionalnom parku Kalkalpen.

Risovi su usamljenici i love noću. U zavisnosti od dostupnosti hrane i odlika terena njihovo područje za lov može zauzimati površinu između 50 i 400 kvadratnih kilometara. Njihova staništa moraju imati dovoljno zaklona i hrane. Oni su isključivo mesožderi i potrebno im je dva kilograma mesa dnevno. Njihov najčešći plen su jeleni i divokoze, a hrane se i zečevima, miševima, vevericama, mladim divljim svinjama, drugim malim sisarima, pticama i ribama. Evroazijski ris koji se javlja u Austriji i susednim zemljama dostiže visinu u ramenim od 50 do 70 centimetara. Ženke donose na svet do pet mladunaca 73 dana nakon parenja. Životni vek slobodnih risova je između deset i petnaest godina. Ovi predatori ne napadaju čoveka, već ga se klone, pa će vrlo mali broj ljudi ikada videti risa u divljini.

U Austriji ova retka vrsta pati zbog uticaja na celovitost njihovih staništa. Ulice i infrastruktura sprečavaju risove da se pronađu u vreme parenja. Udruženje Austrije za očuvanje prirode zajedno sa drugim organizacijama već godinama radi na ponovnom naseljavanju Austrije risovima. Da bi se razvoj njihove populacije dokumentovao neophodan je poseban nadzor. Dokaz o broju risova pruža šara njihovog krzna koja je jedinstvena za svaku životinju što se beleži pomoću kamera postavljenih u divljini. Ris zajedno sa drugim domaćim predatorima, kao što je vuk, doprinosi održavanju prirodne ravnoteže u životinjskom svetu.

 

Ostali naslovi

Snabdevanje Beča vozilima bez emisije štetnih gasova
Srpska ekonomija
Nakon uspešnog završetka pilot-faze, bečki projekat „Zero Emission Transport" (ZET) će se dalje razvijati, najavio je predsednik Privredne komore Beča, Valter Ruk. U projektu koji je započeo u junu 2024. godine do sada su se 32 kompanije iz raznih privrednih grana obavezale da će na teritoriju 1. i 2. bečke opštine ulaziti vozilima koja neemituju štetne gasove
Kutije za izgubljeno-nađeno ubuduće sigurnije
Srpska ekonomija
Bečke kutije za nađene stvari na stotinu lokacija će biti zamenjene novim, koje između ostalog, imaju novu klapnu koja će otežati izvlačenje ubačenih predmeta. Crvene metalne kutije nalaze se u blizini opštinskih zgrada, policijskih stanica, pored gradske većnice i na svim bečkim deponijama
Bajka porodice Dukić postaje stvarnost
Srpska ekonomija
U skromnom domu u Obrenovcu, gde su snovi godinama ostajali nedostižni a nada se saplitala o stvarnost, porodica Dukić živi hrabro, uprkos svim životnim nedaćama. Život ih nije mazio, ali su ljubav, vera i međusobna podrška bile njihovo najveće bogatstvo. Ljiljana i njene ćerke Slavica, Iva i Katarina pripremaju se za trenutak koji će promeniti njihove živote
Koncerti u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Koncerti planirani za 2025. godinu u glavnom gradu Austrije donose nekoliko posebnih nastupa među kojima su gostovanje američke superzvezde Bili Ajliš u junu i nastup grupe Gans en rouziz u julu. Na samom početku godine planirana su dva koncerta američkog pank-benda, Dropkick Murphys, u Gasometru (14. i 15. februara)
Nova platforma ViennaBusiness
Srpska ekonomija
Grad Beč sve više ulaže u međunarodno pozicioniranje u oblasti ekonomije. Platformu „ViennaBusiness“, koja je pokrenuta 2024. godine, Grad Beč je namenio međunarodnoj ciljnoj grupi i tu obrađuje ključne teme vezane za ekonomiju, život i održivost u Beču. Prema preliminarnim podacima, 2024. godine Beč je privukao 15 odsto više stranih firmi nego prethodne godine
Najvažniji događaji u Beču u 2025. godini
Srpska ekonomija
Glavni grad Austrije pripremio je brojne događaje koji će obeležiti dolazeću 2025. godinu. Na programu su kako tradicionalne, tako i nove manifestacije – od klizališta „Bečki ledeni san“ (Wiener Eistraum) preko festivala na Dunavskom ostrvu „Donauinselfest“ i muzičkog Filmskog festivala na trgu ispred gradske većnice, pa sve do velikih izložbi
Kako migracije oblikuju razvoj
Srpska ekonomija
Dok milioni ljudi prelaze granice usled prinudnih okolnosti, poput ratnih sukoba, ili u potrazi za boljim mogućnostima, zemlje širom sveta traže balans između humanosti, ekonomske koristi, društvene stabilnosti i bezbednosti. Na Balkanu, gde migracije imaju duboke korene u političkim i ekonomskim uslovima, one nisu samo izazov – već i prilika za transformaciju
Barometar straha: Čega se Srbi najviše plaše?
Srpska ekonomija
Najnovija studija CEPER-a, sprovedena u 12 zemalja širom regiona, Barometar straha 2024, otkriva najveće brige stanovništva Centralne Evrope. Najveću zabrinutost izazivaju klimatske promene i globalno zagrevanje – ova pitanja identifikovana su kao najzabrinjavajuća u četiri zemlje: Mađarskoj (3,55), Hrvatskoj (3,18), Srbiji (3,13), kao i u Crnoj Gori (2,75)
Beč u znaku Svetosavskog bala i humanosti
Srpska ekonomija
Svetosavski bal, smotra elegancije i tradicije u organizaciji udruženja „Srpski centar“, otvara vrata Hofburške palate, gde se prošlost i sadašnjost prepliću u noći ispunjenoj glamuroznim prizorima i nezaboravnim trenucima. U prefinjenim salama, okupljaju se dame u raskošnim haljinama i gospoda u frakovima
Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom
Srpska ekonomija
mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom. Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom