Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Lady Bluetooth – izložba posvećena Hedi Lamar

Beč
Foto: © Alexander Ch. Wulz
Eurocomm-PR

Jevrejski muzej u Beču prikazuje postavku „#Lady Bluetooth – Hedi Lamar“ do 8. novembra 2020. godine. Hedi Lamar je bila jedna od najvećih zvezda Holivuda 30-ih i 40-ih godina 20. veka. Međutim dugo se nije znalo da je ona bila pronalazač načina prenosa signala pod nazivom „frekventno skakanje“ bez čega danas ne mogu da se zamisle mobilni telefoni, blutut i bežični internet. Izložba se bavi različitim aspektima njenog života sa posebnim osvrtom na godine provedene u Beču i Berlinu.

Hedi Lamar je rođena 1914. godine u Beču kao Hedvig Kizle. Potekla je iz jevrejske porodice. Otac joj je bio bankar iz Ukrajine, a majka koncertna pijanistkinja iz Budimpešte. Reditelj i producent Maks Rajnhart otkrio je Hedi Lamar za pozorište. Nakon obnažene scene u filmu „Ekstaza“ 1933. godine stekla je međunarodnu slavu. Ubrzo se udala za uticajnog trgovca oružjem ljubomornog Frica Mandla koga je napustila i pobegla u Holivud 1937. godine. Po savetu filmskog mogula Luisa B. Majera promenila je ime u Hedi Lamar. Prvi film koji je snimila u Holivudu „Alžir“ postigao je svetski uspeh.

Nakon ulaska SAD u 2. svetski rat Hedi se angažovala u borbi protiv nacista. Imala je ideju za tajni komunikacioni sistem za navođenje torpeda koji je zajedno sa kompozitorom Džordžom Antajlom razvila do kraja i patentirala 1942. godine, a patent poklonila američkoj mornarici. Važila je za najlepšu ženu sveta i udavala se šest puta. U poznim godinama je privlačila pažnju plastičnim operacijama, a uhvaćena je i u krađi, nakon čega se povukla iz javnog života. Hedi Lamar je umrla 2000. godine u SAD, a sahranjena je na Centralnom groblju u Beču uz počasti.

Od 2018. godine grad Beč dodeljuje nagradu „Hedi Lamar“ inovativnim naučnicama u okviru konferencije „Digital Days“.

 

Ostali naslovi

Digitalni plan svih podzemnih i nadzemnih instalacija u Beču dostupan onlajn
Srpska ekonomija
„Digitalni blizanac“ Bečke distribucije prikazuje ukupno 29.500 kilometara dugu mrežu za snabdevanje strujom, gasom, daljinskim grejanjem i optičkim kablovima. Podzemne i nadzemne instalacije su virtuelno dostupne kako na laptopu, tako i na pametnom telefonu
Speeddating: 65 bečkih preduzeća traži naslednike
Srpska ekonomija
Privredna komora Beča poziva 65 bečkih preduzeća, sve zainteresovane i potencijalne buduće preduzetnike-naslednike na događaj “Svaki lonac nađe svoj poklopac” (Topf sucht Deckel) 16. septembra 2024. godine
Beč – uloga umetnosti u društvu
Srpska ekonomija
Poseta umetničkoj izložbi može podstaći ljude da misle društvenije i otvorenije. Naučnici sa univerziteta u Beču pokazali su da poseta umetničkoj izložbi može učiniti ljude promišljenijim i spremnijim da pomognu
Automatski sistem zalivanja i nove vrste gradskih stabala u Beču
Srpska ekonomija
Grad Beč se orjentisao na sadnju onih vrsta stabala u gradu koje su otpornije na toplotu. Sa domaćim i međunarodnim stručnjacima napravljena je lista od 19 vrsta koje dobro podnose gradske vrućine. Među njima su, na primer, javor klen, kelreuterija – lampion drvo ili koprivić-drvo
Beč – ozelenjavanje i rashlađivanje grada
Srpska ekonomija
Grad Beč će do 2025. godine uložiti preko 100 miliona evra iz fonda „Grad sa uzornom klimom i kvalitetnim životom“ i tako podržati inicijative za razbijanje betona i ozelenjavanje opština. Gde god je to moguće, sadi se drveće i postavljaju vodeni elementi
Geotermalni potencijal Beča dostupan onlajn
Srpska ekonomija
Stanovnici Beča odnedavno mogu onlajn putem proveriti mogućnosti za korišćenje toplote iz zemlje i podzemnih voda. Grad Beč i austrijska geološka služba „GeoSphere Austria“ predstavili su „Geotermalni atlas”. On pokazuje za svaku lokaciju u Beču prvu procenu energetskog potencijala geotermalnih sondi i toplote podzemnih voda
Beč: Poslovne četvrti da ojačaju gradske četvrti
Srpska ekonomija
Kako bi ojačali privredu i snabdevanje „na lokalu“, bečka Privredna agencija i Privredna komora inicirale su pilot-projekat „Poslovne četvrti“, za koji je odabrano šest bečkih kvartova. Sada bi trebalo da preduzeća zajedno sa stanovnicima rade na konceptima, želje variraju od više znakova do kulture
Školske medicinske sestre u Beču podrška i deci i nastavnicima
Srpska ekonomija
Grad Beč od 2022. godine zapošljava medicinsko osoblje u određenim školama, tzv. „Školske medicinske sestre“. Sada se preporučuje da se projekat proširi na celu Austriju. U pilot projektu, medicinsko osoblje od maja 2022. godine pruža doprinos poboljšanju zdravstvenog i psihosocijalnog stanja oko 1.400 učenika
Mobilne učionice u Beču
Srpska ekonomija
Demografski razvoj i organizacioni okvir školstva doveli su u mnogim delovima Beča do velike potrebe za školskim prostorom. Slobodna mesta u postojećim razredima su već popunjena, stoga je potrebno obezbediti prostor za dodatne razrede. Samo u proteklih deset godina Grad Beč je formirao oko 1.200 razreda u oblasti obaveznog obrazovanja
Beč – cigle od građevinskog šuta i brašna
Srpska ekonomija
U okviru projekta „Biofabrika Beč“ tokom festivala „Kilmatski bijenale“ u Beču prave se cigle od građevinskog šuta i otpada. U procesu se koristi čak i građevinski šut nastao tokom izgradnje nove metro-linije, ali i ostaci brašna. Cigle će biti korišćene za izgradnju dela festivalskog centra „Vienna Design Week“ u septembru