Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ultrazvučno lečenje neuroloških oboljenja

Beč
Foto: © MedUni Wien, Mark Glassner
Srpska ekonomija

Ciljanom upotrebom ultrazvučnih impulsa mogu se precizno tretirati i moždane bolesti čije je lečenje do sada bilo ograničeno. Nekoliko revolucionarnih procesa razvijalo se poslednjih godina na Univerzitetu Toronto i na Medicinskom univerzitetu u Beču. Proces koji je razvijen u Beču poboljšava moždane funkcije tako što se funkcionalne nervne ćelije aktiviraju spolja. Poboljšanja se očekuju kod različitih neuroloških oboljenja kao što su Alchajmerova demencija, Parkinsonova bolest, moždani udar, multipla skleroza i neuropatski bol. Nove terapije se nalaze na pragu široke upotrebe u kliničkoj praksi, a pregledni rad Univerziteta Toronto i Medicinskog univerziteta Beč objavljen je u stručnom časopisu „Advanced science“.

Proteklih godina su razvijeni novi koncepti za ultrazvučnu moždanu terapiju. Precizno fokusirani ultrazvučni talasi omogućavaju neinvazivnu hirurgiju, fokusirani prenos lekova ili gena na određena mesta u mozgu i terapeutsku modulaciju neuronskih mreža kod različitih moždanih oboljenja. Prema rečima Rolanda Bajštajnera sa Medicinskog univerziteta u Beču pod čijim vođstvom je razvijena nova metoda transkranijalna ultrazvučna stimulacija (TPS) ovo nije „ili-ili“ opcija već pravi „plus“ u kliničkoj praksi. „Tehnike razvijene u Beču i Torontu predstvaljaju dodatne opcije koje se dodatno primenjuju uz već uspostavljene terapije. Objavljeni podaci pacijenata pokazuju da su ove metode sigurne i spremne za široku kliničku upotrebu“, objašnjava Bajštajner. Velika prednost bečkog procesa je da nema gotovo nikakve nuspojave.

Stimulacija nervnih ćelija TPS razvijena je od strane međunarodnog konzorcijuma pod bečkim vođstvom i predstavljena je početkom 2020. godine u jednom naučnom časopisu. Alchajmer pacijenti su u ovoj pilot studiji pokazali poboljšanja koja su trajala tri meseca. „Nova terapija podleže stalnom naučnom razvoju i zahteva posebna neurološka, metodološka i znanja o moždanim funkcijama onih koji je primenjuju“, izjavio je Bajštajner. Bolesti kao što su Alchajmerova demencija, Parkinsonova bolest, moždani udar, multipla skleroza i neuropatski bol ispitivane su i ranije sa procesima moždane stimulacije. Za TPS najverovatnije postoje i nova područja primene, jer može da aktivira dublje moždane regije na neinvazivan način. Dakle sva oboljenja kod kojih je rehabilitacija moždanih funkcija aktiviranjem funkcionalnih nervnih ćelija moguća postaju kandidati za ovu vrstu terapije. TPS je već sertifikovana terapija za Alchajmerovu bolest. Metode razvijene na Univerzitetu Toronto koje takođe koriste ultrazvučne talase odobrene su u neinvazivnoj hirurgiji esencijalnog tremora i tremor dominantnog tipa Parkinsonove bolesti.

 

 

Ostali naslovi

Fer plata i dobri međuljudski odnosi presudni za izbor poslodavca
Srpska ekonomija
Veliko regionalno istraživanje među ispitanicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Severne Makedonije daje pouzdanu sliku o tome kako domaći radnici vide svoje radno okruženje, koje faktore smatraju presudnim i kakva su im očekivanja od budućih poslodavaca
Preduzetnice u Beču, šanse i potencijali
Srpska ekonomija
U Beču je udeo žena među svim samostalnim preduzetnicima 38%, što je na nivou Berlina, Praga i Hamburga. Posebno se ističe visok nivo obrazovanja: 72% bečkih preduzetnica ima viši obrazovni stepen (majstorski ispit, koledž ili fakultet), više nego u svim uporednim gradovima. Beč jasno prednjači ispred Berlina (66%), Praga (62%) i Budimpešte (61%)
Beč postavlja nove standarde: turizam bez barijera
Srpska ekonomija
Nedavno je u glavnom gradu Austrije održan prvi stručni kongres za zastupnike za pitanja pristupačnosti za osobe sa invaliditetom. Predstavljajući akcioni program „Pristupačnost“, Turistička organizacija Beča (WienTourismus) daje značajan doprinos gradskoj strategiji „Inkluzivni Beč 2030"
Inovativno rešenje za transport umetnina
Srpska ekonomija
Prilikom transporta umetničkih dela čak i najmanje vibracije mogu dovesti do trajnih oštećenja. Tim istraživača sa Tehničkog univerziteta u Beču (TU Wien), koji vodi profesor Štefan Jakubek, razvio je inovativno rešenje za transport koje štiti osetljive predmete od podrhtavanja i potresa
Najpoznatiji muzeji Beča 4. oktobra otvaraju vrata
Srpska ekonomija
U jednoj jedinoj noći doživite raznolikost i bogatstvo austrijske muzejske scene! Oko 650 muzeja širom Austrije 4. oktobra ponovo poziva na manifestaciju „Duga noć muzeja“. Po 25. put, u Beču će učestvovati brojni veliki i mali muzeji. Centralno mesto okupljanja biće Trg Marije Terezije. Tamo se mogu nabaviti ulaznice, brošure...
Normalna katastrofa u bečkoj Kući umetnosti
Srpska ekonomija
On hvata munje i juri oluje: Julius fon Bizmark (nem. Julius von Bismarck) u svojim radovima prikazuje odnos čoveka i prirode. Bečki muzej „Kuća umetnosti“ (nem. Kunst Haus Wien) posvećuje mu njegovu prvu veliku samostalnu izložbu u Austriji pod nazivom „Normalna katastrofa“
Cena zlata premašila 3.650 dolara
Srpska ekonomija
Cena zlata nastavila je svoj uzlazni trend tokom 2025. godine, dostigavši novi istorijski maksimum od 3.652 dolara. Kakav je vrtoglavi skok zabeležio žuti metal, svedoči podatak da je pre dve decenije njegova vrednost bila šest puta manja - svega 500 - 600 dolara
Weekend slavi 18. rođendan, zabava je zagarantovana
Srpska ekonomija
Dok su dani na Weekendu.18 rezervisani za predavanja, panele i rasprave s vodećim svetskim i regionalnim stručnjacima, noći tradicionalno pripadaju zabavi. Weekend je već godinama poznat po jedinstvenom spoju poslovnog networkinga i vrhunske muzike, a upravo su večernji programi ono šta festivalu daje posebnu energiju
U vreme krize oštrija kontrola troškova i digitalna transformacija odlučuju o opstanku firmi
Srpska ekonomija
Tradicionalna godišnja Horváth CxO studija, sprovedena među više od 130 izvršnih direktora CEE regiona, ovog puta prvi put je obuhvatila i značajno veći broj kompanija iz Srbije
Novo ponašanje mladih donosi promene noćnim lokalima u Beču
Srpska ekonomija
Godine 2019. u Beču je bilo oko 670 noćnih lokala, koji su ukupno ostvarivali prihod od oko milijardu evra. Tokom godina pandemije taj broj je pao na oko 600 lokala. Iako se situacija u međuvremenu donekle stabilizovala, razlika u odnosu na stanje pre pandemije je i dalje značajna